DG-SEI SAI ORADOR BA IHA SEREMONIA KAMPAÑA LORON 16 ATIVISMU KONTRA VIOLENSIA HASORU FETO NO LABARIK-FETO IHA KOMANDU JERAL PNTL.

04 Dec 2025
Press Release Image
Asuntu

DG-SEI SAI ORADOR BA IHA SEREMONIA KAMPAÑA LORON 16 ATIVISMU KONTRA VIOLENSIA HASORU FETO NO LABARIK-FETO IHA KOMANDU JERAL PNTL.

Data Publica

04 Dec 2025

Descrisaun

Dili, 01-12-2025—Diretór-Jerál SEI, Sr. Armando da Costa, hamutuk Sua Exelénsia Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa, Komandante TLPDP, hala’o abertura ba iha Seremonia Kampaña Loron 16 ativismu kontra Violénsia Hasoru Feto no Labarik-Feto ba loron dahitu nian ne’ebé mak realiza husi Instituisaun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) servisu hamutuk ho TLPDP, iha Edifisiu Kuarter Jerál PNTL Caicoli.

Objetivu husi Seremónia Kampaña Loron 16 Ativismu KOntra Violénsia Hasoru Feto no Labarik-Feto ne’e mak atu hasa’e konsiénsia no kuñesimentu ema hotu nian hodi halo asaun koletivu sira hodi hakotu violénsia hasoru bazeia ba jéneru, violénsia hasoru feto no labarik-feto sira.

Iha Sekretaria Estadu ba Igualdade ninian, ami hakarak kongratula PNTL ba inisiativa no komitmentu ne’ebé nakonu hodi kontinua kombate violénsia Bazeia Bazeia ba Jéneru iha forma oin-oin iha misaun PNTL ninian.

Ohin ita tama ba loron hitu (7) husi kampaña kontra violénsia hasoru feto no labarik feto iha tinan ida ne’e, tinan ida ne’e, Mundu globalmente foka ba violénsia Dijital Bazeia ba Jéneru, ho adopta tema global ‘’And Digital Violence Agains Women and Girls’’ ka Hapara Violénsia Dijital hasoru Feto no Labarik-Feto’’.

Iha timor-Leste tinan ne’e ita adopta tema ne’ebé foka liuba iha, ‘’Hasa’e Konsiensia Dijital no Online Seguru ba feto no Labarik Feto iha Área Diversidade hotu’’, konsiensia para atu kuñese saida violénsia dijital bazeia ba jéneru no nia tipu sira hotu, hatene mós asaun lubuk ida ne’ebé karik ita simu ka halo ba ema seluk iha Plataforma online sira ne’ebé karik durante ne’e konsidera hanesan buat bain-bain ida maibe afinal asaun sira ne’e partensia ba violénsia dizital hasoru bazeia ba jéneru.

Iha mensajen abertura Exelénsia Sekretaria Estadu ba Igualdade nian hatete, violénsia dizital maka inimigu invijibel ida ne’ebé prezudika liberdade moris di’ak, ho nun’e importansia atu hasa’e konsiénsia hodi utuliza teknolojia dizital ho seguru, liu-liu seguru ba feto ho labarik-feto.

Razaun fundamental ba kampaña global tinan ne’e foku ba violénsia dijital bazeia ba jéneru, tanba dadus ne’ebé fó sai husi UN-Women hatudu kuaze metadu husi feto no labarik-feto iha mundu ho nia númeru totál 1.8 biliaun siknifika metade husi 4 biliaun lahetan protesaun legál husi violénsia dijitál, ho nune’e iha kampaña ida ne’e ita advokasia ba iha, elimina lakuna legal sira, ka kria baze legal sira ne’ebé bele fó. Protesaun legal, ezizi responsabilidade, husi autor no plataforma téknolojia sira, no ezizi ba mundu ida ne’ebé téknolojia atu serve igualdade laos prejudika fali igualdade, alende ne’e violénsia dijitál bazeia ba jéneru lori impaktu boot tebes ba feto no labarik-feto, estudu global mós hatudu, iha 46 % feto no labarik-feto relata katak, sira sente lakontenti no depresaun tanba asédiu online, ho nune’e sai responsabilidade instituisaun relevante hotu no ema hotu atu kombate dizital bazeia ba jéneru.

‘’Alin feto ida naran, Felisiana Fátima Ribeiro, estudante UNPAZ ne’ebé partisipa iha programa Kampus Seguru ho UN-WOMEN hateten nune’e, agora ha’u komprende liutan kona-ba violénsia bazeia ba jéneru no ha’u sente fiar aan atu hato’o keisa kona-ba asédi, tantu online no ofline ba PNTL’’, mensajem simples husi estudante no joven feto ida ne’e amostra fiar ne’ebé nia no joven feto sira depozita ba instituisaun PNTL, mensajem ne’e mós konfirma katak ema hotu iha direitu atu sente seguru ofline no online.

Iha fatin hanesan, Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Sua Exelénsia Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa, iha nia intervensaun ba sesaun abertura hatete, ita akompaña no ita hatene katak, tema ba kampaña tinan ida ne’e mak ‘’Hamtuk Hasa’e Konsensia Literasia Dijitál no Online Seguru ba Feto no Labarik-Feto, iha Diversidade Hotu-Hotu’’, ohin aprezentador sira hahu uluk husi Super Intendente Asistente, Helena, tuir fila fali Mana Julia husi TLPDP, tuir fila fali husi SEI, Sr. Armando, ko’alia barak ona kona-ba iha asuntu literasia dijitalizasaun ninian, ha’u lakoi repete tan buat ne’ebé sira ona, maibe ha’u hakarak atu konvida ita hotu-hotu partikularmente ba iha Komandante sira ho ita-nia família para nune ‘e ita hsa’e tan ita-nia atividade sira, Kamapaña Kontra Violénsia Hasoru Feto no Labarik-Feto sira, iha atividade barak ne’ebé maka PNTL partikularmente husi Gabinete Igualdade Jéneru, sempre involve iha atividade sira, tantu husi parseiru sira seluk konvida, husi komunidade sira konvida, no mós ba halo sensibilizasaun ba iha universidade no eskola sira, husi Komandante Munisípiu sira, halo atividade barak ona, oinsa bele ko’alia kona-ba krimi sira liu-liu kona violénsia domestika no oinsa ita bele hasa’e konsensia ema nian atu nune’e bele hatene katak, violénsia doméstika ne’e laos problema bain-bain maibe ida ne’e krimi públiku ninian no tenki hato’o keisa ba polísia, ka ba iha autoridade sira atu nune’e bele prosesa.

Ohin mensajen husi Diretór-Jerál SEI ninian, liuhusi intervensaun husi ita-nia alin ida ne’ebé reprezenta universidade sira hotu ne’ebé mak sita katak, nia konfiansa bai ha poílisa wainhira iha krimi ruma hasoru feto ka labarik feto sira no nia rasik ka nia kolega sira, sira konfiansa bai ha polísia para atu nune’e hato’o keisa bai ha polísia.

Tanba iha ona konfiansa bai ha polísia, ita liga mós bai ha aprezentasaun husi AMS ninian, Inspetur Xefe Mariano, katak tinan ba tinan rejista krimi violénsia doméstika ne’e aumenta, ne’ebee ita labele mehi katak ba tinan oin sei rejista numeru krimi ne’e tun la’e, nia sei aumenta tan tanba iha Timor-Leste ita akompaña katak violénsia doméstika ne’e ema barak sei seidauk hatene ida ne’e krimi públiku no ida ne’e ema sei konsidera katak, buat kultura ka sai hanesan tradisaun ida, maibe tanba iha ona konsiénsia ka iha ona atensaun husi públiku ninian, wainhira akontese sira sei mai hato’o keisa iha polísia no ita sei prosesu tanba ne’e ninian númeru ne’e sei amenta.

Buat ne’ebé presija ita halo mak ne’e, kontinua komandante Munisípiu sira, liuhusi Seksaun Polissiamentu Komunitariu, Seksaun Investigasaun, Gabinete Jéneru PNTL, nafatin halo kampaña tamas ai suku, eskola no Komunidade sira para atu nune’e sira hatene, tanba sira hatene krimi ne’e akontese, sira sei hato’o keisa ba polísia no ita sei rejista aumenta barak liutan,iIda ne’e Atiividade atu promove ka atu fó konsiénsia ba ita-nia komunidade sira, para hodi hatene Katak ida ne’e violénsia liuhusi dalan barak.

Iha tinan kotuk kampaña tama to’o Munisípiu sira no iha tinan ida ne’e Polísia Nasionál Timor-Leste mós sei halo kampaña nafatin to’o iha Munisípiu sira, ajenda lao ona no karik ba to’o iha Munisípiu sira, husu ba Komandante Munisípiu sira para atu nune’e bele akompaña no bele mobiliza partisipante sira, tanba ida ne’e bele ajuda ona ita para bele sensibiliza ka kontinua informasaun ba to’o iha baze, lablele haluha katak, Sr. Xefe Suku sira sai hanesan parseiru prinsipal ba iha polísia ninian, liu-liu bai ha ofisial polísia suku, atividade baraki ta utuliza sira-nia knaar para atu nune’e sesnsibiliza bai ha komunidade sira to’o iha baze.

Seremonia Kampaña Loron 16 Ativismu Kontra Violénsia Hasoru Feto no Labarik-Feto ne’e, partisipa husi, Komandante TLPDP, Komandante Jerál PNTL ho Espoza, Prezidente ASPNTL, Segundu Komandante Jerál ho Espoza, Komandante Ispetur PNTL, Komandante Supervizaun PNTL, Komandante Operasaun, Komandante Pesoál no Formasaun, Komandante Administrasaun, Komandante Unidade sira, UPF, UPM, UEP, Komandante husi Munisípiu 13 inklui RAEOA, Xefe Gabinete, Parseiru ajensia Internasionál mak hanesan, UNDP, UNFPA, Gabinete Jender F-FDTL, Sosiedade Sivil hanesan, PRADET, Fundasaun Alola, RHTO, AFEMDIL, Autoridade Lokál, no Partisipanate sira hotu.

Fontes: https://www.facebook.com/share/p/1DGfBB2uzr

Galeria
Video

Laiha Video

Dokumentus

Laiha Dokumentus