𝐌𝐅 𝐀𝐒𝐈𝐍𝐀 𝐀𝐊𝐎𝐑𝐃𝐔 𝐄𝐌𝐏𝐑𝐄𝐒𝐓𝐈𝐌𝐔 𝐇𝐎 𝐀𝐃𝐁

17 Dec 2025
Press Release Image
Asuntu

𝐌𝐅 𝐀𝐒𝐈𝐍𝐀 𝐀𝐊𝐎𝐑𝐃𝐔 𝐄𝐌𝐏𝐑𝐄𝐒𝐓𝐈𝐌𝐔 𝐇𝐎 𝐀𝐃𝐁

Data Publica

17 Dec 2025

Descrisaun

Díli-Segunda, 15/12/2025, S.E. Ministra Finansas Sra. Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, asinatura akordu finansiamentu empréstimu konsesionál no subvensaun ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) Sra. Diretora ADB Timor-Leste Stefania Dina, kona-ba Estrada diresaun munisípiu Lautém hanesan lospalos to’o ilomar inklui ponte tolu (3), seremónia asina akordu ne’e hala’o iha Salaun Auditorium Ministériu Finansas, Aitarak-Laran, Díli.

Iha ambitu selebra akordu ne’e, akompaña husi Ministru Obras Públikas (MOP) Samuel Marçal, Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku Gastão Francisco de Sousa (MPIE) no Prezidente Autoridade Munisípiu Lautém (PAM) ho nia autoridade lokál sira.

“Ohin, ita marka espasu signifikativu ida tan ba oin hodi hametin ita-nia konetividade nasionál. Reabilitasaun ba estrada kilómetru 42 hosi Lospalos ba Illiomar la’ós fo de’it importansia ba komunidade sira ne’ebé sei hetan benefisiu diretamente husi projetu ida ne’e, maibé mós hola parte ba koridor boot estrada entre norte-súl ne’ebé liga Lospalos ba to’o Viqueque, hodi aumenta kompleta vizaun boot Governu nian ba rede estrada nasionál haleu territoria nasional (national ring-road)”.

Projetu ida ne’e, wainhira remata, sei funsiona nu’udar fontes ba atividade ekonómika, integrasaun sosiál, no unidade nasionál.

“ha'u hakarak haklaken papél importansia hosi envolvimentu autoridade lokál iha projetu ida-ne'e.Ita-boot sira nia envolvimentu nu'udar lider lokál, reprezentante komunidade, no parte interesada sira hotu esensiál atu asegura susesu implementasaun projetu ida ne’e, tuir durasaun projetu nian, partikularmente wainhira enfrenta kestaun sira nebe’e liga ho asunto sosiál no ambientál nian” Dehan Ministra Finansas Iha Diskursu.

Governante ne’e hato’o rekonesimentu ba kontribuisaun subvensaun husi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku nian ho montante millaun $3 hodi hametin reziliénsia komunidade nian liu husi apoia atividade programa mudansa klimátika. Apoiu ida ne’e sei fó kbiit ba ita-nia komunidade sira atu adapta di’ak liután ba dezafiu klimátiku sira no hametin dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste.

Wainhira finaliza, projetu ne’e sei fasilita viajen ne’ebé seguru, asesu ba merkadu no servisu atendimentu sira di’ak liu tan, no furnese mós oportunidade foun ba ita-nian povu.Ida ne’e sei sai nu’udar símbolu parseria, progresu, no ita-nia kompromisu hamutuk atu harii Timor-Leste ida ne’ebé reziliente no prósperu liután.

Lori IX Governu Konstitusionál nia naran, ha’u hato’o agradesimentu ba Banku Dezenvolvimentu Aziátiku ba nian kontinuasaun apoiu no kontribuisaun.Ha’u mós hakarak hatoo apresiasaun ba maluk sira hotu no ita-nia líder lokál sira ne’ebé marka prezensia ohin ba sira-nia dedikasaun no kompromisu.

Hamutuk, mai ita hakat ba oin ho determinasaun no kolaborasaun, no garante katak projetu ida-ne’e sei fó benefísiu longo-prazu ba ita-nia nasaun no estabelese padraun ida ba dezenvolvimentu inkluzivu no sustentável.

Iha parte hanesan, Diretora Banku Dezenvolvimentu Aziātiku (ADB) iha Timor-Leste, Stefania Dina, asina ona akordu empréstimu ho valor millaun $75 no subvensaun millaun $3 hodi reabilita segmentu importante hosi estrada nasional ne'ebé liga rejiaun leste ba kosta sül. Finansiamentu ida ne'e sei hasa'e konetividade estrada no komersiu enkuantu haburas partisipasaun lokál no harii reziliénsia.

Subvensaun ne'e rasik hosi ADB nia Programa Parseria Reziliénsia Komunidade nian, finansia hosi Ajensia Fransa Dezenvolvimentu, Governu Irlanda, Fundu Klima Verde, Fundu Dezenvolvimentu Nórdiku, no Governu Reinu Unidu.

Sei ajuda suku sira iha korredor estrada nian ne'ebé maka vulnerável ba klima estremu, hamutuk dezeñu no implementa investimentu adaptasaun ho eskala ki’ik ne'ebé maka tuir ho kondisaun lokál hodi hamenus impaktu sira hosi perigu dezastre naturál hanesan inundasaun. Projetu ida ne'e sei reforsa kapasidade komunidade no ajénsia nasional atu dezenvolve, implementa no mantén infraestrutura resiliente.

Projetu ne'e sei apoio dezenvolvimentu padraun nasional no orientasaun tékniku atu integra infraestrutura verde (green infrastructure) hanesan solusaun bazeia natureza, ho infraestrutura gris (grey infrastructure) hanesan sistema enjenaria tradisionál inklui konstrusaun dalan, ponte, kanál drenajen, kulvert no seluk tan iha investimentu transporte.

"Hari'i reziliénsia komunidade nian ne'e esensiál hodi proteje moris no meius subsisténsia hasoru dezastre no eventu klimátiku sira, hateten Diretora ADB Timor-Leste Stefania Dina.

"Projetu ida-ne'e sei fő kbiit ba komunidade lokál sira hodi lidera dezenvolve solusaun sustentável no adaptativu, neʼebé proteje infraestrutura kritiku sira no apoia dezenvolvimentu inkluzivu."

Projetu ne'e sei hadia ponte sira ne'ebé aat ona no rezolve interrupsaun sira relasiona ho inundasaun, uza enjeñaria inovadora no solusaun bazela natureza hodi hametin reziliénsia ba dezastre sira.

Parte importante ne'ebe sei hadia maka inklui hadi'a sistema drenajen, terraplén ne'ebé aas, aspal ne'ebé adapta ba perigu naturál, no foho-lolon sira ne'ebé halo ho bioenjeñaria hodi hamenus risku rai-halai.

Melloramentu sira-ne'e sei reforsa seguransa rodoviária, konfiabilidade, no efisiensia-asegura viajen ne'ebé diak no konetividade rejionál neʼebé forte liu ADB hanesan banku dezenvolvimentu multilaterál ne'ebé suporta kreximentu inkluzivu, reziliente, no sustentável iha rejiaun Azia no Pasifiku.

Servisu hamutuk ho ninia membru no parseiru atu rezolve dezafiu kompleksu sira hamutuk, uza meius finanseira inovativu no parseria estratéjiku atu transforma moris, harii infraestrutura ho kualidade, no proteje ita-nia planeta. Harii iha tinan 1966, ADB nia membru hamutuk 69-na'in 50 hosi rejiaun Azia no Pasifiku.

Fontes: https://www.facebook.com/share/p/1ASxMNkrgK/

Galeria
Video

Laiha Video

Dokumentus

Laiha Dokumentus