𝐒𝐄𝐅, 𝐏𝐀𝐑𝐓𝐈𝐒𝐏𝐀 𝐊𝐎𝐍𝐅𝐄𝐑𝐄́𝐍𝐒𝐈𝐀 𝐈𝐍𝐓𝐄𝐑𝐍𝐀𝐒𝐈𝐎𝐍𝐀́𝐋 𝐉𝐄𝐎𝐒𝐈𝐄́𝐍𝐒𝐈𝐀 𝟐𝟎𝟐𝟔

06 Feb 2026
Press Release Image
Asuntu

𝐒𝐄𝐅, 𝐏𝐀𝐑𝐓𝐈𝐒𝐏𝐀 𝐊𝐎𝐍𝐅𝐄𝐑𝐄́𝐍𝐒𝐈𝐀 𝐈𝐍𝐓𝐄𝐑𝐍𝐀𝐒𝐈𝐎𝐍𝐀́𝐋 𝐉𝐄𝐎𝐒𝐈𝐄́𝐍𝐒𝐈𝐀 𝟐𝟎𝟐𝟔

Data Publica

06 Feb 2026

Descrisaun

Díli, 05 Favereiru 2026| 𝐒𝐮𝐚 𝐄𝐱𝐜𝐞𝐥𝐞̂𝐧𝐜𝐢𝐚 𝐒𝐞𝐜𝐫𝐞𝐭𝐚́𝐫𝐢𝐨 𝐝𝐞 𝐄𝐬𝐭𝐚𝐝𝐨 𝐝𝐚𝐬 𝐅𝐥𝐨𝐫𝐞𝐬𝐭𝐚𝐬 𝐄𝐧𝐠. 𝐅𝐞𝐫𝐧𝐚𝐧𝐝𝐢𝐧𝐨 𝐕𝐢𝐞𝐢𝐫𝐚 𝐝𝐚 𝐂𝐨𝐬𝐭𝐚 𝐒.𝐇𝐮𝐭, Akompaña Sua Excelência Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, ofisialmente halo abertura bá Konferénsia Internasionál Jeosiénsia 2026 ne’ebé organiza hosi Instituto de Geociências de Timor-Leste (IGTL) durante loron rua hahú hosi loron 5 to’o 6 fulan Fevereiru, iha Salaun Multiuso GMN Bebora, Díli.

Sua Excelência Primeiru-Ministru, haksolok tebes atu ko’alia iha abertura bá Konferénsia Jeosiénsia Internasionál ida-ne’e no atu haree ema barak involve iha diskusaun kona-bá Timor-Leste nia koñesimentu no rekursu jeolójiku sira no futuru bá tempu naruk rai ne’e nian.

Timor-Leste nu’udár nasaun joven ida, nu’udár nasaun ho istória ne’ebé naruk. Povu Timor sempre moris ho relasaun besik bá sira-nia rai no sira-nia tasi.

Rai no tasi halo parte oinsá komunidade komprende sira-nia fatin iha mundu, sira-nia responsabilidade bá malu.

Ligasaun kle’an ida-ne’e ho rai no tasi mak sustenta povu ne’e iha sékulu barak nia laran, liu-hosi konflitu, esplorasaun no tinan sira Rezisténsia nian.

Durante tinan ruanulu-resin-haat povu ida-ne’e halo luta ida ne'ebé susar bá autodeterminasaun no bá soberania bá rai no tasi sira. Agora, tinan ruanulu-resin-haat ona dezde Restaurasaun bá Independénsia. TL estabelese ona Estadu ida ne’ebé pasífiku no demokrátiku ho sosiedade ida ne’ebé nakloke no ukun tuir estadu direitu.

TL hetan orientasaun hosi ninia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu bá tempu naruk, hosi 2011 to’o 2030, ne’ebé fornese enkuadramentu atu harii nasaun ida ne’ebé prósperu, edukadu no saudável.

Ida-ne'e identifika indústria estratéjiku tolu ne'ebé atu harii TL nia futuru: turizmu, agrikultura no petróleu no rekursu naturál sira. Futuru ne’e tenke inklui asegura soberania tasi no rai TL nian.

“𝐓𝐚𝐧𝐛𝐚 𝐧𝐞’𝐞 𝐦𝐚𝐤 𝐢𝐭𝐚 𝐡𝐚𝐡𝐮́ 𝐩𝐫𝐨𝐬𝐞𝐬𝐮 𝐤𝐨𝐧𝐬𝐢𝐥𝐢𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐨𝐛𝐫𝐢𝐠𝐚𝐭𝐨́𝐫𝐢𝐮, 𝐭𝐮𝐢𝐫 𝐊𝐨𝐧𝐯𝐞𝐧𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐍𝐚𝐬𝐨𝐢𝐧𝐬 𝐔𝐧𝐢𝐝𝐚𝐬 𝐧𝐢𝐚𝐧 𝐤𝐨𝐧𝐚-𝐛𝐚́ 𝐃𝐢𝐫𝐞𝐢𝐭𝐮 𝐓𝐚𝐬𝐢 𝐧𝐢𝐚𝐧, 𝐡𝐨𝐝𝐢 𝐚𝐬𝐞𝐠𝐮𝐫𝐚 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐟𝐫𝐨𝐧𝐭𝐞𝐢𝐫𝐚 𝐦𝐚𝐫𝐢́𝐭𝐢𝐦𝐚 𝐡𝐨 𝐀𝐮𝐬𝐭𝐫𝐚́𝐥𝐢𝐚. 𝐓𝐚𝐧𝐛𝐚 𝐧𝐞'𝐞 𝐦𝐚𝐤 𝐚𝐠𝐨𝐫𝐚 𝐚𝐦𝐢 𝐡𝐚𝐥𝐨 𝐧𝐞𝐠𝐨𝐬𝐢𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐡𝐨 𝐚𝐦𝐢-𝐧𝐢𝐚 𝐯𝐢𝐳𝐢𝐧̃𝐮 𝐦𝐚𝐫𝐢́𝐭𝐢𝐦𝐮 𝐬𝐞𝐥𝐮𝐤, 𝐈𝐧𝐝𝐨𝐧𝐞́𝐳𝐢𝐚, 𝐚𝐭𝐮 𝐤𝐨𝐦𝐩𝐥𝐞𝐭𝐚 𝐚𝐦𝐢 𝐧𝐢𝐚 𝐟𝐫𝐨𝐧𝐭𝐞𝐢𝐫𝐚 𝐦𝐚𝐫𝐢́𝐭𝐢𝐦𝐚 𝐬𝐢𝐫𝐚,” PM Xanana hateten.

Agora TL to’o ona tinan ruanulu-resin-haat dezde Restaurasaun Independénsia, ligasaun bei’ala ho rai tenke komplementa ho koñesimentu sientífiku.

“𝐈𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐧𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐧𝐢𝐚 𝐬𝐨𝐛𝐞𝐫𝐚𝐧𝐢𝐚 𝐥𝐚'𝐨́𝐬 𝐝𝐞'𝐢𝐭 𝐡𝐞𝐭𝐚𝐧 𝐡𝐨𝐬𝐢 𝐢𝐬𝐭𝐨́𝐫𝐢𝐚; 𝐢𝐝𝐚-𝐧𝐞'𝐞 𝐬𝐮𝐬𝐭𝐞𝐧𝐭𝐚 𝐥𝐢𝐮𝐡𝐨𝐬𝐢 𝐤𝐨𝐧̃𝐞𝐬𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮, 𝐣𝐮𝐥𝐠𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐧𝐨 𝐫𝐞𝐬𝐩𝐨𝐧𝐬𝐚𝐛𝐢𝐥𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞. 𝐈𝐭𝐚 𝐞𝐬𝐭𝐚𝐛𝐞𝐥𝐞𝐬𝐞 𝐨𝐧𝐚 𝐄𝐬𝐭𝐚𝐝𝐮 𝐢𝐝𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐩𝐚𝐬𝐢́𝐟𝐢𝐤𝐮 𝐧𝐨 𝐝𝐞𝐦𝐨𝐤𝐫𝐚́𝐭𝐢𝐤𝐮 𝐡𝐨 𝐬𝐨𝐬𝐢𝐞𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐢𝐝𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐧𝐚𝐤𝐥𝐨𝐤𝐞 𝐧𝐨 𝐮𝐤𝐮𝐧 𝐭𝐮𝐢𝐫 𝐞𝐬𝐭𝐚𝐝𝐮 𝐝𝐢𝐫𝐞𝐢𝐭𝐮,” Xanana Gusmão esplika.

Ida-ne'e identifika indústria estratéjiku tolu ne'ebé atu harii TL nia futuru: turizmu, agrikultura no petróleu no rekursu naturál sira. Futuru ne’e tenke inklui asegura soberania bá tasi no mós rai TL.

Tanba ne’e maka TL hahú prosesu konsiliasaun obrigatóriu, tuir Konvensaun Nasoins Unidas nian kona-bá Direitu Tasi nian, hodi asegura fronteira marítima ho Austrália. Tanba ne'e maka agora TL halo negosiasaun ho viziñu marítimu seluk, Indonézia, atu kompleta TL nia fronteira marítima sira.

Dezenvolvimentu Greater Sunrise sei hamosu benefísiu nasionál, inklui empregu, reseita bá tempu naruk no estabelesimentu baze industriál ida iha kosta súl.

Tanba razaun ida-ne’e, Governu nia pozisaun sempre klaru: gás naturál hosi Greater Sunrise tenke prosesa iha rai-maran iha Timor-Leste. Ida-ne'e esensiál bá dezenvolvimentu nasionál.

“𝐇𝐚𝐧𝐞𝐬𝐚𝐧 𝐢𝐭𝐚 𝐤𝐨𝐧𝐬𝐞𝐠𝐞 𝐟𝐨𝐭𝐢 𝐝𝐞𝐬𝐢𝐳𝐚𝐮𝐧 𝐢𝐝𝐚 𝐛𝐚𝐳𝐞𝐢𝐚 𝐛𝐚 𝐞𝐯𝐢𝐝𝐞́𝐧𝐬𝐢𝐚 𝐛𝐚 𝐆𝐫𝐞𝐚𝐭𝐞𝐫 𝐒𝐮𝐧𝐫𝐢𝐬𝐞 – 𝐡𝐨𝐝𝐢 𝐮𝐳𝐚 𝐤𝐨𝐧̃𝐞𝐬𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐬𝐢𝐞𝐧𝐭𝐢́𝐟𝐢𝐤𝐮, 𝐞𝐧𝐣𝐞𝐧̃𝐚𝐫𝐢𝐚 𝐧𝐨 𝐞𝐤𝐨𝐧𝐨́𝐦𝐢𝐤𝐮 𝐧𝐞'𝐞𝐛𝐞́ 𝐝𝐢'𝐚𝐤 𝐥𝐢𝐮 – 𝐢𝐭𝐚 𝐭𝐞𝐧𝐤𝐞 𝐝𝐞𝐳𝐞𝐧𝐯𝐨𝐥𝐯𝐞 𝐤𝐨𝐦𝐩𝐫𝐞𝐧𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐡𝐚𝐧𝐞𝐬𝐚𝐧 𝐤𝐨𝐧𝐚-𝐛𝐚́ 𝐣𝐞𝐨𝐥𝐨𝐣𝐢𝐚 𝐧𝐨 𝐫𝐞𝐤𝐮𝐫𝐬𝐮 𝐧𝐚𝐭𝐮𝐫𝐚́𝐥 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐡𝐨𝐬𝐢 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐭𝐞𝐫𝐢𝐭𝐨́𝐫𝐢𝐮 𝐫𝐞𝐬𝐭𝐮. 𝐓𝐚𝐧𝐛𝐚 𝐧𝐞’𝐞 𝐦𝐚𝐤 𝐈𝐧𝐬𝐭𝐢𝐭𝐮𝐭𝐮 𝐉𝐞𝐨𝐬𝐢𝐞́𝐧𝐬𝐢𝐚 𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞 𝐢𝐦𝐩𝐨𝐫𝐭𝐚𝐧𝐭𝐞 𝐭𝐞𝐛𝐞𝐬 𝐛𝐚́ 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐫𝐚𝐢𝐧,” PM Xanana konsidera.

Responsável atu promove no hala’o peskiza jeolójika no atu dezenvolve koñesimentu sientífiku iha servisu Estadu no povu timoroan nian. Laiha koñesimentu ida-ne'e, labele iha soberania loloos bá rekursu naturál sira TL nian.

Mundu ne’ebé interligadu, Timor-Leste mós labele atúa mesak. Kooperasaun internasionál nu’udár nesesidade estratéjiku ida bá rai ida-ne’e.

Kolaborasaun ho servisu jeolójiku nasionál sira, universidade sira no sentru peskiza internasionál sira permite TL atu aselera aprendizajen, fahe esperiénsia sira, adota prátika di’ak sira no evita erru sira ne’ebé halo tiha ona iha kontestu sira seluk.

Konferénsia Jeosiénsia Internasionál ida-ne’e hanesan ezemplu konkretu ida kona-bá kooperasaun ida-ne’e.

Konferénsia ne’e halibur instituisaun sira hosi mundu luzófonu, rejiaun Ázia-Pasífiku no liután, iha diálogu nakloke ida kona-bá knaar jeosiénsia nian iha konstrusaun Estadu, kreximentu ekonómiku no dezenvolvimentu sustentável.

Xefe Governu fiar katak Konferénsia ida-ne'e sei ajuda informa opsaun sira-ne'e no kontribui bá futuru nasaun TL nian iha tinan ruanulu-resin-haat oinmai no liu-tán.

Iha fatin hanesan, Prezidente IGTL, Job Brites dos Santos agradese bá prezensa Primeiru-Ministru nian ne’ebé ofisialmente loke Konferénsia ne’e, hato’o bem vindo bá partisipante sira mai-hosi parseiru nasionál no internasionál sira.

Objetivu hosi Konferénsia ne’e atu fó espasu bá partilla peskiza sientífika, habelar kooperasaun internasionál, apoia dezenvolvimentu sustenável Timor-Leste, fó kontribuisaun bá polítika públika kona-bá ambiente no rekursu naturál.

Partisipa iha Konferénsia Internasionál ne’e mai-hosi parseiru sira iha nível nasionál mak hanesan Timor-GAP, ANP, ANM, MRT, no MoP, IGTL fornese dadus, asisténsia téknika, no kolabora iha projetu sira ne’ebé dudu inovasaun no troka koñesimentu iha Timor-Leste nia laran.

Iha mós partisipasaun hosi parseiru prinsipál IGTL nian hosi nível rejionál no internasionál mak hanesan Geoscience Australia, JICA, NRF (National Research Foundation of Korea, Schlumberger Ltd., Universidade de Coimbra, Departamento De Ciências Da Terra, UNIVERSIDADE UPPSALA, Universidade Nasionál Austrália, UWA, UTAD, ITB, Muzeu Naturál BMKG, no LNEG hodi dudu inovasaun no troka koñesimentu.

Galeria
Video

Laiha Video

Dokumentus

Laiha Dokumentus