𝐆𝐎𝐕𝐄𝐑𝐍𝐔 𝐑𝐄𝐊𝐎Ñ𝐄𝐒𝐄 𝐍𝐄𝐒𝐄𝐒𝐈𝐃𝐀𝐃𝐄 𝐃𝐔𝐍𝐈, 𝐊𝐑𝐈𝐀 𝐋𝐄𝐈 𝐊𝐎𝐍𝐊𝐎𝐑𝐑É𝐍𝐒𝐈𝐀 𝐀𝐓𝐔 𝐏𝐑𝐎𝐌𝐎𝐕𝐄 𝐊𝐎𝐌𝐏𝐄𝐓𝐈𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐍𝐄'𝐄𝐁É 𝐒𝐀𝐔𝐃𝐀𝐕É𝐋 𝐈𝐇𝐀 𝐌𝐄𝐑𝐊𝐀𝐃𝐔.
Asuntu
𝐆𝐎𝐕𝐄𝐑𝐍𝐔 𝐑𝐄𝐊𝐎Ñ𝐄𝐒𝐄 𝐍𝐄𝐒𝐄𝐒𝐈𝐃𝐀𝐃𝐄 𝐃𝐔𝐍𝐈, 𝐊𝐑𝐈𝐀 𝐋𝐄𝐈 𝐊𝐎𝐍𝐊𝐎𝐑𝐑É𝐍𝐒𝐈𝐀 𝐀𝐓𝐔 𝐏𝐑𝐎𝐌𝐎𝐕𝐄 𝐊𝐎𝐌𝐏𝐄𝐓𝐈𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐍𝐄'𝐄𝐁É 𝐒𝐀𝐔𝐃𝐀𝐕É𝐋 𝐈𝐇𝐀 𝐌𝐄𝐑𝐊𝐀𝐃𝐔.
Data Publica
06 Feb 2026
Descrisaun
Likisa, 05 Fevereiru 2026
Vise-PM Interinu no Ministru Koordenadór bá Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu Ambiente atúal Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng.Miguel Marques Gonçalves Manetelu akompaña husi Vise-Ministru Komersiu no Industria, Augosto Junior kinta ohin hamutuk ho komisaun D parlamentu nasionál ne'ebé trata bá Asuntu Ekonómiku, kontinua halo diskusaun no aprovasaun bá Proposta Lei Konkorensia n.º 19/VI (2.ª), iha Salaun IADE, Munisípiu Likisa.
Diskusaun bá loron da-ruak ne'e kontinua halo diskusaun bá artigu 11 to’o artigu 19 no 20, iha diskusaun ne’e Ministru Manetelu afirma durante ne’e Indika katak bele mosu Pratika sira ne’ebé maka anti kompetisaun ka bele mosu monopoli merkadu.
“Hafoin Timor-Leste nia adezaun bá WTO no ASEAN ita iha nesesidade duni atu kria lei konkorrénsia, atu promove kompetisaun ne'ebé saudevél, adezaun bá WTO ho ASEAN ema hotu preokupadu ho merkadu livre maka depois estadu labele halo intervensaun kolektiva bá merkadu, defini buat balu entaun ho adezaun ne’e merkadu livre, preokupasaun ita nia populasaun nomos polítiku sira iha rai laran hateten katak bele hamate no balu mós hateten ita hamate ona ita nia empreza timor-oan sira, lei ne’e mai atu regulariza promove kompetisaun ne’ebé saudavél para fó biban mós bá timor-oan sira, tanba iha intervensaun balu lei ne’e fó para oinsá ita defini regras no prosedimentu balu ne’ebé mak bele proteze ita nia kompaña nasionál sira, ne’ebé polítika mak ne’e loke kompetisaun maibé labele estraga merkadu”Ministru Manetelu afirma.
Governante ne’e subliña ohin preokupasaun deputadu sira nia mak ne’e duni, kbiit timor-oan nia kbiit governu nia atu implementa lei ne’e ho di’ak.
“Tuir deputadu sira katak iha lei barak ne’ebé maka vigora maibé dala ruma mós iha implementasaun sempre iha, laos problema de’it dala ruma lá implementa, lei ida ne’e hanesan nesesidade ida, governu husu tempu tuir lei, loron 90 no depois lei ne’e tama bá vigór loron 180 governu tenke estabele entidade, nu’udar timor oan optimismu katak ita bele, tanba timor-oan ne’e” Ministru Manetelu subliña.
Nia hatete bainhira Timor-Leste hahú restaura independénsia iha 20 maiu 2002 ita dala ruma duvida bá kapasidade timor-oan sira tanba ita foin mak harii ita nia nasaun, maibé ohin loron ho joven sira ne’ebé maka hala’o sira nia estudu iha rai liur fila mai Timor kontinua kontribui tanba ne’e mak entidade ba futuru tenke mai duni hosi ema sira ne’ebé maka iha koñesimentu ne’ebé klean, professionál no matenek iha setór ne’e, importante bá governu maka oinsá kria entidade ida ne’e no oinsá mak entidade ne’e lidera husi ema ne’ebé maka nia koñesimentu iha area refere.
Ministru Manetelu ho esperansa lei refere iha diskusaun finál aban sei prepara nia redasaun finál, sei haruka bá Prezidente Republika, José Ramos-Horta no fiar katak Prezidente sei promulga lei ne’e, bá governu tenke halo preparasaun, sura loron 180 tama bá vigór ho loron 90 fó governu tempu liu fulan ne’e para atu halo preparasaun.
Lei Konkorrénsia ne’e ho objetivu atu estabelese kuadru legál ida hodi regula prátika konkorrensiál sira iha Timor-Leste, promove merkadu ida ne’ebé justu no transparente hodi nune'e sei kontribui bá kreximentu ekonómiku sustentável ho promove ambiente negósiu ida ne’ebé atrativu liu, bá benefísiu konsumidór sira.
𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐌𝐓𝐊
Galeria
Video
Laiha Video
Dokumentus
Laiha Dokumentus