𝐃𝐢𝐬𝐤𝐮𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐧𝐨 𝐕𝐨𝐭𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐄𝐬𝐩𝐞𝐬𝐢𝐚𝐥𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐛𝐚 𝐏𝐫𝐨𝐩𝐨𝐬𝐭𝐚 𝐋𝐞𝐢 𝐏𝐫𝐨𝐦𝐨𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐛𝐚 𝐄𝐱𝐩𝐨𝐫𝐭𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧

13 Mar 2026
Press Release Image
Asuntu

𝐃𝐢𝐬𝐤𝐮𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐧𝐨 𝐕𝐨𝐭𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐄𝐬𝐩𝐞𝐬𝐢𝐚𝐥𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐛𝐚 𝐏𝐫𝐨𝐩𝐨𝐬𝐭𝐚 𝐋𝐞𝐢 𝐏𝐫𝐨𝐦𝐨𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐛𝐚 𝐄𝐱𝐩𝐨𝐫𝐭𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧

Data Publica

13 Mar 2026

Descrisaun

𝐋𝐢𝐤𝐢𝐬á, 𝟏𝟏 𝐌𝐚𝐫𝐬𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟔 – Ministru Komérsiu no Indústria, Sr. Nino Pereira partisipa iha diskusaun no votasaun espesialidade ba Proposta Lei Promosaun ba Exportasaun, iha salaun IADE Munisípiu Likisá.

Diskusaun ne’e importante tebes atu aprofunda no analiza artigo sira iha proposta lei refere, hodi garante katak lei ne’e bele fó apoiu ba dezenvolvimentu setór exportasaun, hasa’e kompetitividade produtu nasionál, no kria oportunidade ekonomia foun ba komunidade sira iha rai laran.

Diskusaun no votasaun ne’e prezide husi Prezidente Komisaun D ne’ebé trata asuntu ekonomia no dezenvolvimentu, Deputadu Ricardo Baptista, no leitura ba konteúdu husi Proposta Lei Promosaun ba Exportasaun ne’e dirije husi Deputadu Saul Salvador H. J. Amaral.

Antes tama ba diskusaun no votasaun, relasiona ho proposta númeru 1 kona-ba harmonizasaun ba titlu, Prezidente fó uluk tempu ba parte Governu liuhusi Ministru Komérsiu no Indústria hodi fó hanoin kona-ba titlu proposta lei ne’e. Governu konkorda ho mundansa ba titlu projetu lei ne’e atu sai Lei Promosaun ba Exportasaun (“Promoção das Exportações”).

Hafoin ne’e, proposta refere entrega ba deputadu sira hodi fó komentáriu no kontinua kedas ba votasaun, ho rezultadu votu a favor 10, kontra 0 no abstensaun 0.

Diskusaun kontinua ba Artigu 2, no fó tempu ba Deputada proponente hodi aprezenta no esplika konteúdu husi artigu refere ba deputadu sira molok tama ba diskusaun. Iha prinsipiu, artigu ne’e fiksa katak dispozisaun refere sai hanesan baziku rejime jurídiku atu regula atividade exportasaun no atu moderniza lei ne’e.

Parte Governu fó hanoin katak laiha objesaun no aseita ho proposta husi Deputada proponente. Governu hateten mós katak atu garante koerénsia entre artigo sira, presiza inklui mós bens no servisu, hanesan temi iha Artigu 1 kona-ba objetivu, no mós iha Artigu 5 pontu b, kona-ba bens no servisu destinadu ba atividade sira ne’ebé bele fó impaktu no benefísiu ekonomia ba operadores ekonomiku sira.

Diskusaun remata, proposta refere entrega ba deputadu sira hodi fó hanoin no komentáriu, no ikus tama ba votasaun ho rezultadu votu a favor 6, kontra 0 no abstensaun 4.

Kontinua kedas ba artigu 3 proposta numeru 4 kona-ba definisaun sira ba objetivu sira.

Iha mós hanoin balun husi parte ALFANDEGA nian, subliña katak re-exportasaun ho ninia definisaun sira atu nune’e iha futuru labele hamosu eror ruma hodi viola fali akordu ka tratadu sira ne’ebé mak estadu ratifika ona.

Haktuir mós katak iha rai hotu-hotu espesifikamente ba lei ida ne’e, bainhira kuandu ko’alia kona-ba re-exportasaun ne’e iha liga mós ho Dekretu Lei nú 14/2017 kona-ba kodigu ba adenera iha defini koan-ba tipu exportasaun no inportasaun.

Partisipa iha diskusaun ne’e husi Prezidente Komisaun D ho ekipa, Ministru Komérsiu no Indústria, Koordenador Asuntos Ekonomia ALFANDEGA, kargu dirijente balun, Asesor no tekniku sira.

Entertanto diskusaun no votasaun ba Proposta Lei Promosaun ba Exportasaun sei kontinua iha aban Kinta-feira 12 Marsu 2026.

#MediaMCI

Galeria
Video

Laiha Video

Dokumentus

Laiha Dokumentus