𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐡𝐨 𝐒𝐞𝐭ó𝐫 𝐏𝐫𝐢𝐯𝐚𝐝𝐮 𝐚𝐬𝐢𝐧𝐚 𝐀𝐤𝐭𝐚 𝐊𝐨𝐧𝐤𝐨𝐫𝐝á𝐧𝐬𝐢𝐚 𝐛𝐚 𝐃𝐞𝐳𝐞𝐧𝐯𝐨𝐥𝐯𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐄𝐤𝐨𝐧𝐨𝐦𝐢𝐚 𝐍𝐚𝐬𝐢𝐨𝐧á𝐥
Asuntu
𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐡𝐨 𝐒𝐞𝐭ó𝐫 𝐏𝐫𝐢𝐯𝐚𝐝𝐮 𝐚𝐬𝐢𝐧𝐚 𝐀𝐤𝐭𝐚 𝐊𝐨𝐧𝐤𝐨𝐫𝐝á𝐧𝐬𝐢𝐚 𝐛𝐚 𝐃𝐞𝐳𝐞𝐧𝐯𝐨𝐥𝐯𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐄𝐤𝐨𝐧𝐨𝐦𝐢𝐚 𝐍𝐚𝐬𝐢𝐨𝐧á𝐥
Data Publica
24 Mar 2026
Descrisaun
𝟐𝟑 𝐌𝐚𝐫𝐬𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟔
===========
Governu Konstitusionál Da-IX liuhusi Ministro Comércio e Indústria, Filipus Nino Pereira ho Prezidente Câmara de Comércio e Indústria de Timor-Leste (CCI-TL), Jorge Manuel de Araújo Serrano, asina Akta Konkordánsia ba Dezenvolvimentu Ekonomia Nasionál iha Centro de Convenções de Díli (CCD), Segunda, 23 Marsu 2026.
Governu no Setór Privadu reafirma parseria estratéjika atu aselera dezenvolvimentu ekonómiku nasionál liuhusi lansamentu relatóriu Dezempeñu Ekonómiku husi Banco Central de Timor-Leste no diálogu públiku-privadu ho tema “Hametin Parseria hodi Aselera Dezenvolvimentu Ekonomia Nasional”.
Governu no Setór Privadu reafirma katak parseria ne'ebe di’ak no metin entre parte rua sei aselera dezenvolvimentu ekonómiku diversifikadu, reziliente, sustentável, no inkluzivu.
Ho espíritu parseria estratėjika no responsabilidade partilhada, Governu no Setór Privadu konkorda hodi implementa kompromisu hirak tuir mai:
𝟏.𝐑𝐞𝐟𝐨𝐫𝐦𝐚 𝐄𝐬𝐭𝐫𝐮𝐭𝐮𝐫á𝐥 𝐀𝐦𝐛𝐢𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐍𝐞𝐠ó𝐬𝐢𝐮
Objetivu husi reforma ida ne'e maka atu kria ambiente negósiu ne'ebé kampetitivu iha nível rejionál no global liu husi reforma institusionál no regulatória hodi: Simplifika no dijitaliza prosedimentu administrativu, inklui estabelesimentu sistema dijitál ba identidade úniku; Hasa'e transparénsia no reduz burokrasia; Hametin seguransa juridika no previsibilidade ba investidór sira.
𝟐. 𝐃𝐢𝐧𝐚𝐦𝐢𝐳𝐚 𝐈𝐧𝐯𝐞𝐬𝐭𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐢𝐡𝐚 𝐒𝐞𝐭ó𝐫 𝐏𝐫𝐨𝐝𝐮𝐭𝐢𝐯𝐮
Setór Privadu reafirma nia kompromisu atu Promove diversifikasaun ekonomia liu husi: Aumenta investimentu iha setor agrikultura, komersiu & indústria, no turizmu no servisu; Promove dezenvolvimentu mikro, ki'ik, no mediu-emprezas iha area agro-komersiu, manufatureira, hospitalidade, no servisu; Promove inovasaun no dijitalizasaun hodi aumentu kompetitividade no Hadia sistema iha jestaun negosiu bazeia ba pratika emprendedorismu professional, inklui hametin kapasidade rekursus humanus, no jestaun finanseira.
𝟑. 𝐏𝐫𝐨𝐦𝐨𝐯𝐞 𝐀𝐬𝐞𝐬𝐮 𝐅𝐢𝐧𝐚𝐧𝐬𝐞𝐢𝐫𝐮
Governu no setór privadu kontinua servisu hamutuk hodi: Fasilita asesu finanseiru ba empresas nasionais, liu-liu ba empresa mikro, ki'ik, no mediu; Aselera prosesu kolateral hodi fasilita asesu finanseiru; Dezenvolve instrumentu finanseiru inovativu; Reforsa inkluzaun finanseira iha ekonomia nasional.
𝟒. 𝐅𝐚𝐬𝐢𝐥𝐢𝐭𝐚 𝐀𝐬𝐞𝐬𝐮 𝐛𝐚 𝐌𝐞𝐫𝐤𝐚𝐝𝐮
Governu no Setor Privadu kompromete atu kontinua servisu hamutuk hodi asesu ba merkadu nasional, rejional, no global, liu husi: Hasae produtividade no produsaun doméstika; Promove substituisaun ba importasaun no esportasaun; Atrai investimentu estranjeiru diretu no promove parseira entre emprezas nasionais no internasionais; Promove setór produtivu atu integra iha kadeia valór rejional no global.
𝟓. 𝐈𝐧𝐬𝐭𝐢𝐭𝐮𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚𝐥𝐢𝐳𝐚 𝐃𝐢á𝐥𝐨𝐠𝐮 𝐏ú𝐛𝐥𝐢𝐤𝐮-𝐏𝐫𝐢𝐯𝐚𝐝𝐮
Governu no Setor Privadu sei estabelese mekanismu permanente no estruturadu ba diálogu públiku-privadu atu: Identifika obstákulu estratéjiku; Formula solusaun politika baseia ba evidensia; Monitoriza implementasaun reforma sira.
Parte Governu simu ona proposta akordu kooperasaun por-sektores husi CCI-TL no sel elabora no asina iha momentu istóriku 24 Anos Restaurasaun independénsia.
Tama Organizasaun Mundiál Komérsiu (WTO) no ASEAN oferese oportunidade investimentu no asesu ba merkadu ne'ebe bo’ot, nune'e Governu no setór privadu sei kontinua servisu hamutuk hodi kapitaliza oportunidade hirak ne'e.
Deklarasaun ida ne'e refleta vontade polítika ne'ebé forte no aliñamentu estratéjiku entre Governu no setór privadu atu transforma estrutura ekonómika Timor-Leste ba ekonomia ne'ebé lidera no sustenta ho investimentu setór privadu.
𝐊𝐥𝐚𝐫𝐢𝐟𝐢𝐤𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐕𝐢𝐬𝐞-𝐏𝐌, 𝐌𝐊𝐀𝐄 𝐧𝐨 𝐌𝐓𝐀
Iha diálogu entre Governu ho setór privadu sira, Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku (MKAE) no Ministru Turizmu no Ambiente (MTA), Dato’ Seri Francisco Kalbuadi Lay, responde preokupasaun setór privadu sira nian kona-bá investimentu, kréditu saudável no preparasaun Governu hasoru situasaun ekonómika globál.
Kona-bá investimentu Pelican Paradise, Vise-PM hatete katak, Governu liuhusi koordenasaun ho Ministériu Justisa no ekipa legál, halo ona avaliasaun ba prosesu investimentu ne’ebé durante tinan 15 seidauk implementa. Tuir rezultadu avaliasaun ne’e, Governu deside kansela investimentu refere, no desizaun ida ne’e hetan mos konkordánsia husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão.
“Pelican Paradise, Governu konsiente ida ne’e. Ha’u ho Ministru Justisa liuhusi koordenasaun amirua nian deside tiha ona no ami hamutuk ho legál sira haree tiha ona buat lobuk ida ne’ebé hato’o tiha ona ba señor ida atu halo investimentu iha 15 anos nunka halo ne’e, ami sei kansela. Ne’e desizaun. No ha’u husu tiha ona ba Primeiru-Ministru konkorda ho ida ne’e,”informa Vise-PM iha diálogu refere.
Relasiona ho kréditu saudável, Vise-PM subiña katak sistema kréditu tenke liuhusi prosedimentu bankáriu ne’ebé profisionál no transparente. Vise-PM hatete katak banku hanesan BNCTL, maske osan investimentu mai husi Governu, tenke opera tuir prinsípiu profisionalizmu. Governu, liuhusi koordenasaun ho Ministériu Finansa, kontinua diskute utilizasaun orsamentu, inklui montante US$50 millaun, atu asegura benefísiu ba dezenvolvimentu ekonómiku iha futuru.
“Kréditu saudável ne’e la’ós ita-boot sira deit preokupa, husi Parlamentu mos ha’u ba halo audiénsia sempre ko’alia kréditu saudável. Banku BNCTL ne’e ita bolu dehan sosiedade anónimu, buat ida Banku ne’e tenke profísional. Asionista sim, osan ne’e mai husi Governu no Estadu nia osan mak tau ba. Maibe prosesu kréditu ida ne’e tenke liuhusi sistema finanseiru bankáriu nian, ne’e maka ha’u ho Ministra Finansa foin daudauk ami diskute atu haree oinsa mak millaun $50 ne’e utiliza halo didi’ak ba iha future.”
Kona-bá impaktu konflitu iha Médiu Oriente, Vise-PM esplika katak, tensaun iha rejiaun ne’e bele afeta sirkulasaun mina no presu globál. Tuir Vise-PM katak, kanál estratéjiku hanesan Hormuz, Suez no Panama iha papél importante iha distribusaun mina mundiál. Maske produsaun mina husi Iraun rasik ki’ik, movimentu mina husi nasaun seluk liu husi kanál sira ne’e mak fó impaktu bo’ot ba presu mundiál sa’e.
Iha kontestu ne’e, Governu liuhusi Konsellu Ministru no ministériu relevante sira halo ona preparasaun atu asegura fornesimentu nesesidade bázika ba povu. Rezerva mina nasionál konsidera sei sufisiente entre fulan rua to’o fulan neen. Alende ne’e, Governu mos antesipa fornesimentu hahán báziku hanesan foos, susu-been ba labarik, no produtu seluk.
“Funu iha Médiu Oriente impaktu ba alimentár. Ha’u atu ko’alia ba ita-boot sira antes atu ko’alia to’o iha situasaun ne’e ita kompriende uluk, iha mundu iha kanál tolu. Ida mak Panama, Suez no Hormuz. Hormuz nia okupa 20% mina ne’ebe mak ba-mai, agora Iraun rasik ninian produtu ou ninia rezerva nia okupa fatin númeru 8 iha mundu no gás númeru 4, maibe ninia mina rasik iha 20% laran ne’e so 3% deit. Agora iha ita-nia situasaun iha Timor ita bolu ida naran Samudra Hindia mos iha ne’ebá kanál ne’ebé mak oferese hela liu-ba, liu-mai, ita ladun sofre tanba iha ne’ebá mak oferese mina sira mai to’o iha Ázia hanesan iha Singapura ho rai sira seluk.
Ha’u atu hato’o ba ita-boot sira, ha’u la mai atu foti Sr. Nilton Gusmão a’as. Antes ida ne’e ha’u iha konversa ho Sr. Nilton, ita-boot sira hotu, ami apresia tebes ita-boot sira-nia intervensaun no sujestaun tanba kualidade tebes. Enkontru hanesan ne’e la’ós ohin deit, ne’e sei halo tan. Ha’u husu ba Sr. Nilton mais ou menus ita-boot rezerva mina (kombustível) halonusa, Sr. Nilton hatán dehan, Sr. Ministru, ha’u Nilton antesipa tiha ona situasaun ida ne’e, nune’e iha Konsellu Ministru, Sr. Ministru Petroleu mos relata tiha ona mai Konsellu Ministru, katak ita-nia rezerva mina ne’e lalika preokupa entre fulan rua to’o fulan neen. Hanesan Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku, ami ko’alia mos antesipasaun hahán sira, susu-been ba labarik, foos, mina, supermie ka nesesidade bázika sira ne’e ami antesipa hotu ona.
Maibe Primeiru-Ministru nia orientasaun ba Ministru Agrikultura katak, haree uluk produtu local sira ne’ebé mais ou menus bele aguenta no produtu to’o porsentu hira. Ho ida ne’e mak ita foin sosa foos ka produtu seluk husi rai-liur. Mas ami garante ba ita-boot sira (setór privadu) katak, foos husi CLN neste momentu garante 4 mil tonelada, ida ne’e mais ou menus 2 meses laiha problema. Mai tan iha oin Sr. Ministru Agrikultura sei mai relata iha Konsellu Ministru para hatene loloos produtu lokál sira hahú husi batar, fehuk, aifarinha buat sira ne’e hotu mais ou menus bele aguenta to’o bainhira? Depois mak ita foin gasta osan sira atu hola produtu sira mai husi rai-liur. Informasaun últimu katak, foos neste momentu iha Índia baratu tanba fa’an ho situasaun ida ne’e hot-hotu hadau. Maibe iha mina imi hatene katak, la fásil. Agradese tebes ba Sr. Nilton bele antesipa. Imi haree ona iha notísia katak, Indonézia foin daudauk hola tiha mina husi SIngapura, depois mina ne’e sa’e, Singapura haruka para. Ho ida ne’e atu hatete ba ita boot sira katak, mina ohin presu sa’e ona ba 107 dolar por baríl.
Agora produtu 3% iha Iraun ne’e tanba saida mak 20% bele sai impaktu ba mundu ? ne’e tanba Qatar, Kuwait, Arabia Saudita ho Oman, sira hotu-hotu nia mina ne’e liu husi ne’eba, ne’e mak fó impaktu bo’ot ba iha mundu presu sira ne’e sa’e. Ha’u bele garante ba ita-boot sira la’ós 100% katak, liuhusi orientasaun Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ba Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku ami hamutuk ho ministériu sira hotu liu-liu Konsellu Ministru antesipa tiha ona saida mak ita-bo’ot sira preokupa."
Relasiona ho fornesimentu foos, Vise-PM hato’o katak stock atuál, inklui fornesimentu husi setór privadu, sufisiente atu garante konsume nasionál durante tempu limitadu. Governu sei kontinua avalia produsaun lokál, hanesan batar, fehuk no produtu agríkola seluk, antes halo importasaun husi rai-liur.
Iha área komérsiu, Vise-Primeiru-Ministru mos hato’o katak Governu halo ona reuniaun ho entidade relevante atu avalia politika taxa. Governu planeia atu ajusta taxa hodi fó apoiu ba produtór lokál no hametin kompetitividade merkadu doméstiku.
“Foin daudauk ha’u konvoka tiha ona reuniaun ho AIFAESA, TradeInvest, ha’u rasik. Altura ne’e Ministru Komérsiu no Indústria laiha tanba sai ba rai-liur, ne’ebé ami deside tiha ona sobre taxa ne’e la justu ba emprezáriu lokál ba ita-boot sira 30% hanesan deit, ida produtu iha ne’e no mos mai husi rai-liur. Agora buka fali dalan ida para muda fali lei tenke hatun taxa ba sira ne’ebé mak ita-boot sira halo produtu iha Timor. Sira ne’ebe mak mai husi ra-liur ne’e tenke hasa’e fali. MKAE sei deside hodi ba Konsellu Ministru.”
Kona-ba turizmu komunitáriu, Governu kontinua fó atensaun ba dezenvolvimentu área turístika hanesan Marobo, iha Munisípiu Bobonaro. Maske dezafiu infraestrutura, liu-liu estrada, Governu iha planu atu hadi’a asesu no fasilidade atu promove turizmu lokál.
Galeria
Video
Laiha Video
Dokumentus
Laiha Dokumentus