𝐌𝐈𝐍𝐈𝐒𝐓𝐑𝐔 𝐌𝐀𝐍𝐄𝐓𝐄𝐋𝐔 𝐊𝐎𝐍𝐒𝐈𝐃𝐄𝐑𝐀 𝐕𝐎𝐎 𝐃𝐈𝐑𝐄𝐓𝐀 𝐀𝐄𝐑𝐎 𝐃𝐈𝐋𝐈 𝐁𝐀 𝐊𝐔𝐀𝐋𝐀 𝐋𝐔𝐌𝐏𝐔𝐑 𝐒𝐄𝐈 𝐇𝐀𝐋𝐔𝐀𝐍 𝐓𝐀𝐍 𝐓𝐈𝐌𝐎𝐑-𝐋𝐄𝐒𝐓𝐄 𝐍𝐈𝐀 𝐊𝐎𝐍𝐄𝐓𝐈𝐕𝐈𝐃𝐀𝐃𝐄.

31 Mar 2026
Press Release Image
Asuntu

𝐌𝐈𝐍𝐈𝐒𝐓𝐑𝐔 𝐌𝐀𝐍𝐄𝐓𝐄𝐋𝐔 𝐊𝐎𝐍𝐒𝐈𝐃𝐄𝐑𝐀 𝐕𝐎𝐎 𝐃𝐈𝐑𝐄𝐓𝐀 𝐀𝐄𝐑𝐎 𝐃𝐈𝐋𝐈 𝐁𝐀 𝐊𝐔𝐀𝐋𝐀 𝐋𝐔𝐌𝐏𝐔𝐑 𝐒𝐄𝐈 𝐇𝐀𝐋𝐔𝐀𝐍 𝐓𝐀𝐍 𝐓𝐈𝐌𝐎𝐑-𝐋𝐄𝐒𝐓𝐄 𝐍𝐈𝐀 𝐊𝐎𝐍𝐄𝐓𝐈𝐕𝐈𝐃𝐀𝐃𝐄.

Data Publica

31 Mar 2026

Descrisaun

Dili, 28 Marsu 2026

Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng.Miguel Marques Gonçalves Manetelu, sabadu ohin partisipa inaugurasaun voo da-huluk Dili–Kuala Lumpur iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato Comoro Dili.

Voo da-huluk aero dili ne’e inaugura husi Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, akompaña husi Vise-Primeiru-Ministru, Mariano Asanami Sabino, Ministrru Negosiu Estranjeiru, Bendito Freitas, Vise-Ministru Estrangeiru, Jesuina Maria Ferreira Gomes no Embaixadór Malázia mai Timor-Leste, Dato’ Amarjit Singh Sarjit Singh.

Diretór Ezekutivu Empreza Aero Dili, Lourenço de Oliveira iha nia intervensaun hateten rota foun ne’e bele atrai liutan ema barak atu mai vizita Timor-Leste tantu halo negosiu ou mai hanesan turista.

Embaixadór Malázia iha Timor-Leste, Dato’ Amarjit Singh Sarjit Singh, kongratula Aero Dili no governu konstitusionál da-sia bá iha voo direta husi Dili-Kuala lumpur.

Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng.Miguel Marques Gonçalves Manetelu, aprésia ho inisiativa husi empreza privadu Aero Dili, hodi halo lansa Voo da-huluk Aero Dili nian husi Dili ba Kuala-Lumpur, Malaysia. Inisiativa ida ne’ebé importante teb-tebes ba Timor-Leste.

“Ita haluan tan ita nia konetividade Internasionál entre Dili ho Xina, Indonesia, Singapura, Australia ho Malaysia, maibe liu-liu konetividade ida ne’ebé lidera husi Empreza Privadu ida Timor oan nian, AERO Dili. Iha Fulan Fevereiru 2025, iha fatin ida ne’e duni, ha’u mai hato’o intervensaun wainhira Aero Dili, halo lansamentu aviaun Aero Dili nia primeiru voo bá Xiamen.

Tinan 1 liu tiha, ohin iha fatin ida ne’e, ita asiste tan dala-ida lansamentu aviaun Aero Dili nia primeiru Voo bá Kuala-Lumpur, Malaysia. Hanesan iha intervensaun ne’ebé hato’o ona ohin husi Aero Dili katak, Aero Dili, semo ona bá Bali, Xiamen, Fuzhou, Singapura no agora bá Kuala-Lumpur, Malaysia no rona mós katak fulan balun mai tan, sei semo bá Darwin, Australia.

Ida ne’e laos deit kona-bá haluan ita nia konetividade, maibe hatudu mós ita nia prezensa no identidade Timor-Leste nian iha fatin sira ne’ebé Aero Dili Atera” hateten Ministru Manetelu.

Ministru Manetelu afirma Governu Konstitusionál da-sia fó importánsia bá setór transportes, nu’udar pilár importante ida iha Dezenvolvimentu Ekonómiku nasaun nian. Governu nia papel mak atu kria kondisaun bá kreximentu ekonómiku, hadi’a no aumenta sirkulasaun ema no sasán, tuir vizaun ne’ebé hatur ona iha planu estratéjiku Dezenvolvimentu 2011–2030.

Transporte aéreo sai nu’udar servisu-xave ida, bá movimentu ema no sasán mai Timor-Leste no husi Timor-Leste bá rai-li’ur no sei tulun atu dudu dezenvolvimentu industria turístika, komérsiu no negósius seluk, maibe liu-liu atu hetan konfiansa bá ligasoens entre Timor-Leste no destinus rejionais no internasionais, mak Governu sei esforsa atu kria kondisoens bá aumentu voos regulares ho opsaun barak liu tan. Mezmu kompriende katak, inisiativa ida ohin nudar inisiativa setór privadu nian rasik atu expande nia konetividade, maibe Governu haré katak ida ne’e halo parte bá esforsu koletivu ida entre setór públiku no privadu, liu-liu, nudar ministériu ne’ebé tutela ba asuntu transportes nian, desde sempre apoia inisiativa hotu-hotu, liu husi Servisu sira Autoriadade Aviasaun Civil Timor-Leste (AACTL) no Administrasaun Aeroporto no Navegasaun Timor-Leste (ANATL), hodi fasilita iha prosesu tomak bá voo dahuluk nian.

Nu’udar membru governu tutela, Ministru Manetelu re-afirma hakarak hato’o apresiasaun boot bá nain kompaña Aero Dili Lourenço de Oliveira, no ekipa tomak iha Aereo Dili nian, bá sira nia inisiativa importante ida ne’e. Nune’e mós hakarak aproveita hodi re-itera komitmentu governu nian bá apoia inisiativa sira seluk iha setór ne’ebé hanesan ka iha setór seluk.

"Dezenvolvimentu nudar kompromisu ida Governu nian mós atu mellora fasilidade sira Aeroporto nian, hasa’e koñesimentu ita nia autoridade no administrasaun aeroportu nian, inklui hadia regulamentus nesesarius hodi garante kumprimentu ita nia rain nian bá kompromisus no padraun internasionál iha setór aviasaun nian.

Iha nia intervensaun ikus Ministru Manetelu hateten ho voo direta husi Dili bá Kuala-Lumpur, sei fo liu tan konfiansa bá paizes sira seluk, liu-liu nasaun membru ASEAN nian, hodi bele loke odamatan bá Timor-Leste hodi bele iha konetividade direta bá sira nia rain no mós husi sira nia rain mai Timor-Leste no dezesu boa-viajem bá entidades hotu-hotu ne’ebé sei hola parte iha viajem ohin bá Kuala-Lumpur nomos husi Kuala-Lumpur mai fali Dili.

Prezidente Repúblika José Ramos-Horta iha nia diskursu hateten nia sempre apoiu maka'ás Timoroan sira-nia insiativa ne'ebé iha. negósiu iha aviasaun kompleksu no komplikadu, kustu operasaun todan tebe-tebes, konetividade bá ita importante teb-tebes. Desde uluk kedas, ha'u mak husi kotuk apoiu maka'ás, liuhusi inaugurasaun rota foun ne'e importante tebes atu fortalese relasaun bilaterál entre Timor-Leste no Malázia fó oportunidade ekonómia, turizmu nomos   negósiu buras liután ho nune’e bele dudu dezenvolvimentu iha rai laran.

https://sdi.gov.tl/ministerio/presrealease/create 

𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐌𝐓𝐊

Galeria
Video

Laiha Video

Dokumentus

Laiha Dokumentus