Asuntu : 𝐓𝐈𝐌𝐎𝐑-𝐋𝐄𝐒𝐓𝐄 𝐍𝐎 𝐀𝐑Á𝐁𝐈𝐀 𝐒𝐀𝐔𝐃𝐈𝐓𝐀 𝐄𝐒𝐏𝐋𝐎𝐑𝐀 𝐊𝐎𝐎𝐏𝐄𝐑𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐈𝐇𝐀 𝐓𝐑𝐀𝐍𝐒𝐏𝐎𝐑𝐓𝐄 𝐍𝐎 𝐋𝐎𝐉Í𝐒𝐓𝐈𝐊𝐀 𝐈𝐇𝐀 𝐒𝐌𝐈𝐂 𝟐𝟎𝟐𝟓
Data Publica : 11 Sep 2025
Descrisaun :

JEDDAH, Arábia Saudita – 4 Setembru 2025 – Ministru Transporte no Servisu Lojístiku Reinu Arábia Saudita, Eng.Saleh bin Nasser Al-Jasser, simu ho kontente Honorável Ministru Transporte no Komunikasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Eng.Miguel Marques Gonçalves Manetelu iha marjen Kongresu Marítima Saudita (SMIC) 2025 iha Jeddah.

Enkontru bilaterál ne'e sai hanesan pasu signifikativu ida hodi hametin lasu sira entre nasaun rua iha setór krítiku sira transporte nian, lojístika no dezenvolvimentu marítimu. Honorável Ministru Manetelu trasa vizaun estratéjiku nasaun nian, inklui ninia Polítika Nasionál Ekonomia Azul, ne’ebé ho objetivu atu dezenvolve ho sustentável ninia rekursu tasi nian liuhosi peska sustentável, turizmu tasi nian no infraestrutura marítima moderna.

Enkontru bilaterál ne'e sai hanesan pasu signifikativu ida hodi hametin lasu sira entre nasaun rua iha setór krítiku sira transporte nian, lojístika no dezenvolvimentu marítimu. Honorável Ministru Manetelu trasa vizaun estratéjiku nasaun nian, inklui ninia Polítika Nasionál Ekonomia Azul, ne’ebé ho objetivu atu dezenvolve ho sustentável rekursu tasi nian liuhosi peska sustentável, turizmu tasi nian no infraestrutura marítima moderna.

Ministru Manetelu Halo aprezentasaun kona-bá projetu nasionál prinsipál sira, inklui espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, dezenvolvimentu Portu Kairabela no Portu Com nu’udar sentru lojístika prinsipál no modernizasaun portu Atauro.

Iha diálogu ne’ebé konstrutivu no haree bá oin, Ministru Al-Jasser fó benvindu bá inisiativa sira ne’ebé aprezenta hosi nia omólogu hosi Timor-Leste. Nia afirma Reinu Arábia Saudita nia prontidaun atu envolve liután iha esplorasaun oportunidade kooperasaun nian iha futuru ne'ebé aliña ho nasaun rua nia objetivu estratéjiku sira iha transporte no lojístika.

Parte rua konkorda katak ekipa tékniku sira sei hetan knaar atu fornese detalle tékniku nesesáriu sira hodi fasilita diskusaun substantiva sira seluk, hodi harii fundasaun ida ne'ebé metin bá parseria bilaterál potensiál ida iha futuru.

Enkontru ne'e konklui ho kompromisu fahe ida atu kontinua diálogu no esplora dalan sira bá troka koñesimentu no kolaborasaun téknika, partikularmente iha jestaun portuáriu, lojístika no teknolojia verde.

*Media : MTK


Voltar

Galeria


Video

Dokumentus