𝐕𝐢𝐬𝐞-𝐏𝐌 𝐝𝐞𝐬𝐭𝐚𝐤𝐚 𝐢𝐦𝐩𝐨𝐫𝐭á𝐧𝐬𝐢𝐚 𝐩𝐚𝐫𝐬𝐞𝐫𝐢𝐚 𝐧𝐨 𝐫𝐞𝐟𝐨𝐫𝐦𝐚 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐢𝐡𝐚 𝐄𝐧𝐤𝐨𝐧𝐭𝐫𝐮 𝐏𝐚𝐫𝐬𝐞𝐢𝐫𝐮 𝐃𝐞𝐳𝐞𝐧𝐯𝐨𝐥𝐯𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞 𝟐𝟎𝟐𝟔

01 Jun 2026
Press Release Image
Asuntu

𝐕𝐢𝐬𝐞-𝐏𝐌 𝐝𝐞𝐬𝐭𝐚𝐤𝐚 𝐢𝐦𝐩𝐨𝐫𝐭á𝐧𝐬𝐢𝐚 𝐩𝐚𝐫𝐬𝐞𝐫𝐢𝐚 𝐧𝐨 𝐫𝐞𝐟𝐨𝐫𝐦𝐚 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐢𝐡𝐚 𝐄𝐧𝐤𝐨𝐧𝐭𝐫𝐮 𝐏𝐚𝐫𝐬𝐞𝐢𝐫𝐮 𝐃𝐞𝐳𝐞𝐧𝐯𝐨𝐥𝐯𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞 𝟐𝟎𝟐𝟔

Data Publica

01 Jun 2026

Descrisaun

𝟐𝟓 𝐌𝐚𝐢𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟔

==========

Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku (MKAE) no Ministru Turizmu no Ambiente (MTA), Dato’ Seri Francisco Kalbuadi Lay, loke ofisialmente sesaun lorokraik Enkontru Parseiru Dezenvolvimentu Timor-Leste (TLDPM-sigla inglés) ho tema “Promove kreximentu ekonómiku ne’ebé inkluzivu no sustentável liuhosi polítika ne’ebé di’ak, inovasaun, no parseria ne’ebé metin”.

Enkontru ho parseiru sira lidera diretamente hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão no reune membru Governu sira, parseiru dezenvolvimentu, reprezentante organizasaun internasionál, korpu diplomátiku no instituisaun relevante sira ne’ebé durante ne’e kontribui ba prosesu dezenvolvimentu nasionál Timor-Leste iha ne’ebé realiza iha Salaun Auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, Ministériu Finansa, Airarak-Laran, Díli.

Objetivu hosi reuniaun ne’e mak atu reforsa koordenasaun no diálogu entre Governu no parseiru dezenvolvimentu sira hodi asegura implementasaun efetiva hosi prioridade nasionál sira, inklui área ekonomia azul, turizmu sustentável, infraestrutura, ambiente, seguransa alimentár no kapasidade institusionál.

Iha diskursu, Vise-PM hato’o agradesimentu bo’ot ba parseiru dezenvolvimentu internasionál sira tanba solidariedade no apoiu kontinua ba prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste nian. Tuir Vise-PM, parseria entre Governu, parseiru dezenvolvimentu, instituisaun finanseira internasionál, no setór privadu sai fundamentál atu promove dezenvolvimentu sustentável, reziliénsia ekonómika no prosperidade ba povu Timor-Leste.

Iha ninia intervensaun mós, Vise-PM alerta kona-bá inserteza globál ne’ebé maka’as no impaktu diretu ba ekonomia mundiál, partikularmente tensaun jeopolítika iha Médiu Oriente, konflitu entre Rúsia no Ukránia, no risku interrupsaun iha rota komérsiu estratéjiku sira hanesan Estreitu Ormuz, Kanál Suez, Kanál Panamá no Estreitu Malaka. Situasaun hirak ne’e afeta diretamente nasaun ki’ik no sei dezenvolve hela hanesan Timor-Leste, liuhosi aumentu folin kombustível, inflasaun no risku ba seguransa ai-han.

“Ha’u hakarak hahú hodi hato’o ami-nia agradesimentu kle’an ba ita-boot sira-nia parseria no solidariedade ne’ebé kontinua, ne’ebé esensiál bainhira ita serbisu hamutuk atu promove dezenvolvimentu sustentável, reziliénsia, no prosperidade fahe ba povu Timor-Leste. Ita hasoru malu iha tempu ida ne'ebé maka iha inserteza globál ne'ebé maka'as.

Mundu ohin loron interligadu liu duké tinan atus rua liubá; laloran ida iha rejiaun ida sai lalais hanesan laloran ida ba ita hotu. Tensaun jeopolítika sira, partikularmente iha Médiu Oriente, sai hanesan lembransa ida ne'ebé maka'as ba vulnerabilidade ida-ne'e.

Ho Estreitu Ormuz, Kanál Suez, Kanál Panamá, no liuliu Estreitu Malaka ne'ebé kaer 30% hosi komérsiu globál tomak, kualkér interupsaun sente iha mundu tomak. Ita haree ida-ne'e ho klaru iha tinan hirak ikus ne'e: konflitu entre Rúsia no Ukránia destabiliza folin hare nian iha mundu, enkuantu tensaun sira ne'ebé envolve Iraun no Estadus Unidus aumenta beibeik folin mina-rai nian. Dezafiu sira ne’e maka’as tebes ba estadu ki’ik sira ne’ebé sei dezenvolve hela hanesan Timor-Leste, iha ne’ebé aumenta kustu kombustível, inflasaun, no risku ba seguransa ai-han fó impaktu direta ba ita-nia estabilidade ekonómika no ba ita-nia povu nia moris.

Maske iha dezafiu globál sira, ami nafatin optimista ho vijilánsia. Ita-nia PIB Naun-Petrolíferu atinje projesaun pursentu 4.6 iha 2025, sa’e husi 4.3 iha 2024 ne’ebé reflete progresu konstante ne’ebé alimenta husi investimentu públiku ne’ebé hetan apoiu husi Fundu Petrolíferu no aumenta gradualmente envolvimentu setór privadu. Liután, ita-nia inflasaun mantein forte no estável, agora daudaun iha pursentu 0.72. Maibé, limitasaun estruturál sira persiste, no ami rekoñese katak dezenvolvimentu sustentável presiza esforsu sustentável no kolaborasaun ne'ebé efetivu.

Ami-nia prioridade ekonómiku sira foka ba setór sira ho potensiál kreximentu ne'ebé signifikativu, inklui agrikultura, peska, turizmu, no enerjia renovável. Agrikultura, ne'ebé maka barak liu bazeia ba subsisténsia, hetan benefísiu hosi hadi'ak sira iha irigasaun, servisu estensaun nian, no infraestrutura rurál sira ne'ebé maka promete atu hasa'e produtividade no seguransa ai-han.

Entretantu, reforma peska nian sira hakarak promove sustentabilidade no hadi'a prosesamentu ho valór akresentadu, hodi hasa'e tantu meius subsisténsia no potensiál esportasaun nian. Turizmu, partikularmente iha ekonomia azul nia laran, oferese oportunidade substansiál sira maibé presiza konetividade, dezenvolvimentu abilidade sira, no investimentu ne'ebé di'ak liu atu realiza ninia benefísiu sira. Iha área sira-ne'e hotu, parseria sira ba tempu naruk nian importante tebes atu rezolve hamutuk lakuna sira iha infraestrutura no kapasidade no atu promove kadeia sira valór nian ne'ebé sustentável.

Iha paralelu, ita hametin ona ita-nia ambiente lejislativu no regulatóriu liuhosi adota reforma importante sira, inklui Lei Insolvénsia, Lei Investimentu Privadu, Lei Konkorénsia, no Lei Promosaun Esportasaun.

Ami iha kompromisu atu aliña ami nia sistema sira ho enkuadramentu integrasaun ASEAN nian no ezijénsia sira adezaun nian ba OMK. Ida-ne'e inklui integrasaun ba ami nia sistema Janela Únika ho Janela Únika ASEAN nian no dezenvolve infraestrutura kualidade nasionál hodi kumpre barreira sanitária, fitosanitária, no téknika internasionál ba padraun sira Komérsiu nian. Reforma sira-ne'e enkoraja daudaun ona investidór sira ne'ebé boot liu konfiansa, hanesan reflete iha projesaun aumentu pursentu 9.7 iha investimentu privadu iha 2025. Asegura seguransa enerjétika sai nafatin prioridade estratéjiku ida tanba volatilidade merkadu globál nian.

Enkuantu hidrokarbonetu sira istórikamente apoia ona ita-nia ekonomia, ita aselera diversifikasaun ba enerjia renovável, partikularmente solar no anin, no hadi'a infraestrutura rede nian. Kooperasaun rejionál sei sai sentrál atu ultrapasa dezafiu finanseiru no tékniku sira. Seguransa ai-han nian importante hanesan, no ami transforma hela agrikultura subsisténsia nian ba sistema komersiál sira liuhosi investe iha irigasaun, armazenamentu malirin, fabrika ai-han nian, no instalasaun sira agro-prosesamentu nian.

Hametin kapasidade produsaun doméstika esensiál atu hamenus dependénsia ba importasaun, partikularmente tanba esportasaun aumenta liu pursentu 20 iha tinan kotuk maski iha dezafiu lojístiku no abilidade sira ne'ebé la'o hela.

Wainhira ita prepara ba Timor-Leste nia Prezidénsia ASEAN nian iha 2029 no progresu ba adezaun tomak ba ASEAN no OMK, ita reafirma ita-nia kompromisu ba integrasaun rejionál nu’udar dalan atu habelar komérsiu, investimentu, no oportunidade dezenvolvimentu ne’ebé fahe. Atu maximiza impaktu husi kooperasaun dezenvolvimentu, aliñamentu ho ita-nia enkuadramentu nasionál sira inklui Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030, kontribuisaun sira ne’ebé determinadu nasionalmente, planu nasionál adaptasaun, no estratéjia setoriál sira mak imperativu. Ida-ne'e garante katak asisténsia esterna komplementa no hametin sistema nasionál sira envezde duplika esforsu sira ne'ebé iha ona.

Iha kontestu ida-ne'e, ami subliña importánsia hosi propriedade nasionál, instituisaun sira ne'ebé forte, no dezenvolvimentu kapitál umanu. Hakbiit profisionál Timor-oan sira no enkaixa kapasidade iha sistema governu nia laran mak fundamentál atu garante katak transferénsia koñesimentu ne’e prátiku, bele sukat, no sustentável liu hosi síklu projetu sira. Progresu loloos sukat la'ós de'it hosi rezultadu imediatu sira maibé hosi reziliénsia no kapasidade institusionál ne'ebé dura ne'ebé ita harii.

Ami-nia vizaun mak atu estabelese metin Timor-Leste nu’udar sentru finanseiru rejiaun nian, ho Totál Investimentu Diretu Estranjeiru (IDE) ne’ebé tama iha ASEAN oras ne’e atinje tokon $226, oportunidade ba ita-nia nasaun ne’e bo’ot tebes. Ita haree futuru ida iha ne'ebé ekonomia ida ne'ebé diversifikadu, forsa traballu ida ne'ebé iha abilidade aas, no independénsia enerjétika ida ne'ebé kompletu. Hodi moderniza ita-nia konetividade ba mundu no haburas ambiente ida seguransa no konfiansa absoluta nian, ita sei la'ós de'it navega inserteza sira merkadu globál nian maibé sei sa'e liu sira, asegura ita-nia fatin nu'udar fatuk-inan ida komérsiu internasionál nian no fatin seguru ida ba investimentu global,”reafirma Vise-PM, MKAE no MTA.

See less

Galeria
Video

Laiha Video

Dokumentus

Laiha Dokumentus