𝐆𝐎𝐕𝐄𝐑𝐍𝐔 𝐋𝐀𝐍𝐒𝐀 𝐅𝐀𝐓𝐔𝐊 𝐃𝐀-𝐇𝐔𝐋𝐔𝐊 𝐁Á 𝐏𝐄𝐑𝐅𝐔𝐑𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐍𝐎 𝐊𝐀𝐍𝐀𝐋𝐈𝐙𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐁𝐄𝐄 𝐌𝐎𝐒 𝐈𝐇𝐀 𝐒𝐔𝐊𝐔 𝐁𝐄𝐋𝐎𝐈.
Asuntu
𝐆𝐎𝐕𝐄𝐑𝐍𝐔 𝐋𝐀𝐍𝐒𝐀 𝐅𝐀𝐓𝐔𝐊 𝐃𝐀-𝐇𝐔𝐋𝐔𝐊 𝐁Á 𝐏𝐄𝐑𝐅𝐔𝐑𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐍𝐎 𝐊𝐀𝐍𝐀𝐋𝐈𝐙𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐁𝐄𝐄 𝐌𝐎𝐒 𝐈𝐇𝐀 𝐒𝐔𝐊𝐔 𝐁𝐄𝐋𝐎𝐈.
Data Publica
08 Jun 2026
Descrisaun
Ataúro, 05 Juñu 2026
Vise-Primeiru Ministru Interinu, Ministru Koordenadór Asuntu Ekónomiku no Ministru Turizmu no Ambiente, atuál Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng.Miguel Marques Gonçalves Manetelu. Lansa fatuk da-huluk perfurasaun no kanalizasaun bee mos iha suku bikeli, administrativu Ataúro.
Mai hatudu de’it, laiha husi diresaun jerál ambientas diresaun nasionál alaterasaun klimatika ho ekipa ida perkore teritóriu nasionál suku atus haat resin identifika katak iha vulneveralidade ne’ebé komunidade hasoru suku 112 vulneral barak liu halai bá bee ida mak Atauro ne’e duni.
Xefe Suku Beloi hateten antes suku beloi iha tanki ida ne’ebé desde tempu uluk iha tinan 1980 avo no tiu sira ne’ebé destera mak halo tanki ne’e.
“Ohin sua esélensia mai haree tanki atingu ida iha ne’e, tanki ne’e halo husi ita nia avo no tiu sira ne’ebé destera mai iha ataúro entaun cruz vermella fornese tanki ne’e komuniadade sira mak konsumu bee mos ne’e, ho prezensa sua esélensia nia iha ne’e liuhusi apoiu husi diresaun ambientál agora ita atu lansa ha’u hein katak bá oin komunidade sira bele ona konsumu bee mos. Iha ne’e xefe familia maioria aldeira maker familia barak liu mak iha foho ne’ebé pertense bá suku beloi, iha uma kais lima nulu resin ida, inklui komunidade suku makadadi mós hela iha ne’e maske sira seida’uk tama iha suku beloi maibé ita konsidera sira hamutuk ema nain neen nulu resin walu (68), populasaun iha atus rua. Dehan Xefe Suku Beloi, João da C. Nunes.
Koordenadór Jerál Ambiente, Alves Gomes hateten, diresaun jerál ambiente nia Prioridade ida mak identifikasaun vulneravelidade limitasuan komunidade sira lá asesu bee mos iha subterrranu mak sai impaktu durante tempu naruk desde tempu koloniál portugés no indonézia mai to’o agóra maka problema bee mos iha ilha Atauro.
“Orgulu no onra boot tebes komitmentu boot husi governu da-sia lideradu Primeiru-Ministru Kay Raka Xanana Gusmão hakarak ita hotu moris no sente duni rai ne’e ita nia, Bee mos ne’e la bá ema ida deit maibe bá ema hotu, bá ai horis, ema se deit maka hanesan timor oan iha direitu atu hetan rekursu ne’ebé iha nia rai rasik. Ataúro sai hanesan sentru laboratoiru turistimu biodiversidade ho korál ne’ebé kualidade di’ak liu iha mundu no nasionál, apresia bá kooperasaun ho atutoridade lokál no komunidade sira tanba hetan kontribui husi ema hotu-hotu iha Atauro” hateten Koordenadór Jerál Ambiente, MTA, Alves Gomes.
V-PM, interinu MKAE no MTA, Ministru Manetelu iha nia diskursu hateten nia mai Atauro reprezenta V-PM, MKAE no MTA, governu ne’ebé lideradu Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão kontinua fó prioridade liu dezenvolvimentu infraestrutura bázika — liuliu bee moos no eletrisidade mak sai prioridade boot hodi foti sa'e moris povu Ataúro nian, inklui mós dezenvolvimentu ekonómiku hanesan peska no turizmu.
“Ha’u reafirma hodi hatete katak labele kria konfuzaun iha komunidade nia leet, labele tau bomba iha kraik ho kór bandeira partidu nia, labele ema ida dehan governu ne’e ami nia, labele, governu ne’e bá timor oan hotu, governu ne’e mai husi partidu duni maibé sai ona governante tenke servi bá ema hotu, maun boot Kay Rala Xanana Gusmão sempre dehan ema la fiar bá buat ne’ebé o ko’alia maibé ema fiar bá buat ne’bé ema haree ho matan” dehan V-PM, interinu MKAE no MTA, Ministru Manetelu.
Total orsamentu bá projetu ne’e hamutuk ho valór osan, 89, 885.65, empreza ne’ebé konstrui obra ne’e maka Lica-Tada unipesoál LDA ho durasaun fulan hitu, dezeñu BOQ mai husi Bee Timor-Leste empreza públika.
https://sdi.gov.tl/ministerio/presrealease/create
𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐌𝐓𝐊
Galeria
Video
Laiha Video
Dokumentus
Laiha Dokumentus