𝐆𝐎𝐕𝐄𝐑𝐍𝐔 𝐈𝐍𝐀𝐔𝐆𝐔𝐑𝐀 𝐌𝐀𝐊𝐈𝐍𝐀 𝐓𝐑𝐀𝐍𝐒𝐅𝐎𝐑𝐌𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐓𝐀𝐒𝐈 𝐁𝐄𝐍 𝐁Á 𝐁𝐄𝐄 𝐌𝐎𝐒 𝐈𝐇𝐀 𝐀𝐊𝐑𝐄𝐌𝐀.
Asuntu
𝐆𝐎𝐕𝐄𝐑𝐍𝐔 𝐈𝐍𝐀𝐔𝐆𝐔𝐑𝐀 𝐌𝐀𝐊𝐈𝐍𝐀 𝐓𝐑𝐀𝐍𝐒𝐅𝐎𝐑𝐌𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐓𝐀𝐒𝐈 𝐁𝐄𝐍 𝐁Á 𝐁𝐄𝐄 𝐌𝐎𝐒 𝐈𝐇𝐀 𝐀𝐊𝐑𝐄𝐌𝐀.
Data Publica
08 Jun 2026
Descrisaun
Ataúro, 05 Juñu 2026
Governu liuhusi Vise-Primeiru Ministru Interinu, Ministru Kordenadór Asuntu Ekónomiku no Ministru Turizmu no Ambiente, atuál Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng.Miguel Marques Gonçalves Manetelu. Inaugura makina transformasaun tasi ben bá bee mos iha akrema, suku bikeli.
Luciano dos Santos Pereira mak inovadór lokál no "erói" ne'ebé koñesidu tebes ho ninia matenek hodi kria teknolojia simple no kreativu hodi transforma tasi-been sai bee-moos (desalinizasaun).
Nia mak fundadór bá grupu ka parseiru ho organizasaun lokál (hanesan Movimentu Tasi-Ibun) ne'ebé ho inisiativa rasik dezenvolve makina desalinizasaun tradisionál/artizanál hodi ajuda komunidade iha illa Ataúro ne'ebé dezde uluk hasoru problema boot bá bee mos. Nia matenek ne’e governu halo kooperasaun ho nia, antes ne’e komudade sira iha illa Ataúro (liuliu iha área ne'ebé maran no dook husi bee-matan) uluk presiza sosa bee ho folin karun ka hein de'it bee-udan. Inovasaun husi Luciano, sira bele hetan bee-moos.
V-PM interinu, Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng.Miguel Marques Gonçalves Manetelu iha nia entrevista Louva bá Luciano nia matenek hodi implementa nia matenek bá iha komunidade nia leet ho matenek ne’ebé Luciano iha governu halo kooperasaun ho nia no nia ekipa hodi halo instalasaun bá makina perfurasaun Bee mos iha Akrema.
“Diresaun jerál ambiente halo kooperasaun ho timor oan naran Luciano hodi hahú projetu kiik maibé nia benfisiu bá populasaun sira ne’ebé sente persiza duni, ha’u hanesan reprezenta sua esélensia vise-primeiru ministru, ministru koordenadór asuntu ekonómiku no ministru turizmu no ambiente, sua esélensia Francisco kalbuady lay, mai hamutuk ho ekipa, prezidente autoridade turizmu, kordenadór jerál ambiente ho diresaun jerál husi ambiente nia mai aproveita komemorasaun loron nasionál oseanu nia iha Ataúro. Ohin mai inaugura makina transformasaun tasi ben sai bee mos, ohin ami koko tiha ona transformasaun tasi ben sai bee mos, ho kualidade di'ak bá oin populasun bele konsumu ona bee mos”dehan V-PM interinu, MKAE no MTA, Ministru Manetelu.
Nia afirma Projetu ida ne’e projetu komunitária, projetu ida ne’e nain maka komunidade tanba ne’e mak husu liu-liu bá joven sira iha akrema atu kuidadu fatin oan ne’e, tanba projetu ida ne’e halo ho osan povu nia tanba ne’e husu bá joven sira, inan aman sira atu uja ho kuidadu. Projetu ne’e osan povu nia mak hodi mai konstrui fali halo instalasaun bee mos, tuir esperénsia husi timor-oan Luciano katak kuandu eletresidade nia estabil di'ak bele dura too tinan lima ne’ebé atu dura to’o iha ne’ebá depende bá ita kuidadu, manutensaun no husu liu-liu labele estraga labele, ita nia inan aman sira no joven sira labele hanoin katak osan ne’e governu nia, osan ne’e povu nia ita uja fali osan povu nia hodi halo dezenvolvimentu para sira bele hetan benefisiu bá sira nia aan rasik.
Luciano dos Santos Pereira esplika katak Desalinizasaun mak prosesu kímiku ida ne'ebé hasai tasi-been ninia masin no minerál sira hodi transformá ka dudu tasi-been ne'e sai fali bee moos ne'ebé seguru ba ema atu hemu, uza ba nesesidade lor-loron.
Prosesu ne'e importante tebes bá illa ki'ik sira ka fatin sira ne'ebé menus bee-moos (hanesan mota ka bee-rai), maibé hale'u ho tasi.
Iha métodu oioin ne'ebé siénsia uza hodi halo desalinizasaun, maibé rua ne'ebé koñesidu liu mak:
1. Osmose Reversa (Reverse Osmosis - RO):
o Ne'e mak teknolójia ne'ebé uza barak liu iha mundu.
o Sira dudu tasi-been uza presaun aas hodi pasa hosi membrana (fatin ko'a) ida ne'ebé mihis tebes. Membrana ne'e sei labele husik masin no kímiku sira seluk liu, maibé bee-moos de'it mak bele liu hodi sai bá sorin.
2. Distilasaun Térmika (Thermal Distillation):
o Métodu ne'e uza prinsipiu hanesan udan nian. Sira hamanas tasi-been to'o nabeen/nakali no sai suar.
o Suar bee nian ne'e la lori masin. Bainhira suar ne'e malirin fali, nia transforma fali bá bee-moos (kondensasaun) no masin hela de'it iha bason okos.
Distribuisaun be’e liuhusi dada kanu bá komunidade sira no instala torneira lima maka distribui bá komunidade sira.
Xefe Suku Bikeli Daniel Martins agradese bá governu liuhusi V-PM, MKAE no MTA ne’ebé ajuda ona komunidade sira bá oin komunidade sira la halerik ona kona-bá bee mos.
“Total populasaun iha suku bikeli Populasaun hamutuk rihun rua atus walu neen nulu resin neen (2866) suku ida nee iha aldeia rua maka sira labele asesu bee mos, aldeia barauana no aldeia Aldeia Ilidua Douro, ami agradese esforsu sira ne'e ita nia governu ne'ebé halo esforsu ohin komunidade akrema bele ona asesu bee mos liuhosi instalasaun makina porfurasaun bee mos iha fatin ne.e.
Suku Bikeli iha aldeia haat maka hanesan Aldeia Ilidua Douro, Ilicnamo, Pala ne'ebé koñesidu Akrema tama iha aldeia ne'e nian okos no Uaro-Ana mós koñesidu nu'udar Waroana.
Koordenadór Jerál Ambiente, Alves Gomes hateten Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão sempre hateten dezenvolvimentu integradu iha buat tolu maka hanesan Estrada, ahi no bee, Estrada itabele subtitui, ahi bele subtitui maibé bee laiha ita labele subtitui tanba laiha bee laiha moris .
Projetu instalasaun sistema bee moos iha Akrema, Ataúro, nu'udar pasu importante tebes atu rezolve kestaun menus bee moos ne'ebé komunidade sira iha ne'ebá infrenta durante tinan barak.
atu fó hanoin katak Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão mós hateten ona katak dezenvolvimentu infraestrutura bázika — liuliu bee moos no eletrisidade — mak sai prioridade boot hodi foti sa'e moris povu Ataúro nian, inklui mós dezenvolvimentu ekonómiku hanesan peska no turizmu.
Tanba dezafiu bee moos iha Ataúro ne'e boot tebes (rai maran no bee subterraun barak mak kontamina ho bee tasi), Primeiru-Ministru no IX Governu uza deit meius oioin liuhusi fundu kbiit nian hodi fó atensaun maka'as ba kestaun ne'e.
Iha ne'e, iha pontu boot tolu (3) ne'ebé hatudu oinsá Primeiru-Ministru no governu foti desizaun bá asuntu bee iha Ataúro:
1. Inagurasaun FEDA (Fundo Especial de Desenvolvimento de Ataúro)
Bainhira Primeiru-Ministru Xanana Gusmão ba vizita Ataúro, nia inagura kedas edifísiu foun bá FEDA (Fundo Especial de Desenvolvimento de Ataúro). Iha biban ne'ebé, nia fó mandomento ka husu ba Diretór Ezekutivu FEDA ho nia ekipa atu:
Prioritiza kedas estudu bá infraestrutura xave iha illa ne'e, ne'ebé primeiru liu mak bee moos, saneamentu no dalan.
2. Alokasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE)
Iha aprezentasaun bá OJE, Primeiru-Ministru sempre temi katak investimentu sira ne'e tenke hamosu mudansa bá otonomiu no moris povu nian — husi agrikultór iha Maliana to'o peskadór no komunidade sira iha Ataúro. Bee moos sai pilar ida ne'ebé labele ketak husi programa IX Governu Konstitusionál nian hodi hamenus kiak iha área kestaun tasi no mota nian.
3. Solusaun Teknolojia ba Oin
Tanba bee-matan deit la to'o, governu nia vizaun mak atu lori mós teknolojia fura bee ne'ebé labele hetan intruzun bee tasi (saltwater intrusion) ka uza sistema desalination (filtra bee tasi sai bee moos)
Lia-menon Primeiru-Ministru mós husu nafatin ba autoridade lokál sira husi Administradór Munisípiu, Xefe Suku, to'o Xefe Aldeia — atu hamutuk ho komunidade hodi kuida didi'ak instalasaun sira ne'ebé governu no parseiru sira dezenvolve ona, mós liuhusi sistema foun sira hanesan One-Stop Shop dijitál ne'ebé foin dadaun ne'e harii mós iha Ataúro.
https://sdi.gov.tl/ministerio/presrealease/create
𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐌𝐓𝐊
Galeria
Video
Laiha Video
Dokumentus
Laiha Dokumentus