SEI HAMUTUK HO IADE-LIQUIÇA NO AFADL REALIZA FORMASAUN KONA-BA KALKULASAUN KUSTU NO KONBILIDADE BA GRUPU BENEFISIARIU FUNDUS TRANSFERÉNSIA PÚBLIKA HO MEKANISMU HADULAS HUSI TINAN 2019 TO’O 2024 IHA MUNISIPIU LIQUIÇA.
Asuntu
SEI HAMUTUK HO IADE-LIQUIÇA NO AFADL REALIZA FORMASAUN KONA-BA KALKULASAUN KUSTU NO KONBILIDADE BA GRUPU BENEFISIARIU FUNDUS TRANSFERÉNSIA PÚBLIKA HO MEKANISMU HADULAS HUSI TINAN 2019 TO’O 2024 IHA MUNISIPIU LIQUIÇA.
Data Publica
11 Jun 2026
Descrisaun
Liquiça, 08-06-2026___ Reprezentante Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI, Sr. Rumão Piedade Mendonça, hanesan Tekniku Diresaun Nasionál Dezenvolvimentu Igualdade Jéneru (DNDIJ-SEI), hamutuk ho Diretór IADE-Liquiça, Sr. Tomas Higino Guterres Ximenes, no Prezidente Asosiasaun Feto Liquiça (AFADL), Sra. Francelina M. Amelia, no Sekretaria Munisipiu Liquiça Asuntu Sosial no Organizasaun, Sr. Zito Antonio de Oliveira da Costa, abertura Formasaun kona-ba Kalkulasaun Kustu no Kontabilidade ba Grupu Benefisiariu Fundus Tranferénsia Públika ho Mekanismu Hadulas, husi Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI ba Grupu Benefisiariu sira iha Munisipiu Liquiça husi tinan 2019 to’o 2024, ne’ebé mak organiza husi SEI, servisu hamutuk ho IADE-Liquiça no Asosiasaun Feto Liquiça (AFADL), iha Salaun IADE-Liquiça.
Objetivu husi formasaun ida ne’e mak atu hasa’e koñesementu no kapasidade grupu sira iha área importante sira hanesan planeamentu atividade, jestaun grupu ne’ebé di’ak, akontabilidade, kalkulasaun kustu no literasia finanseira. Koñesementu sira ne’e sei ajuda grupu sira atu jere di’ak liu tan fundu no atividade produtiva ne’ebé implementa hela.
Tekniku Diresaun Nasionál Dezenvolvimentu Igualdade Jéneru (DNDIJ-SEI), Sr. Rumão Piedade Mendonça, iha nia intervensaun iha sesaun abertura hateten, Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI hanesan Instituisaun Governu ne'ebe hola nia papel importante atu halo advokasia, koordena no monitorizasaun ba politika Abordajen Integradu Jeneru liga ba politika, programa, Lei no orsamentu ne'ebe no halo Instituisaun hotu-hotu sensível ba asuntu Jeneru ne'e rasik, iha programa ne'ebe Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI ilha programa ha'at (4) ne'ebe mak prioriedade mak hanesan ; Politika Abordajen Integradu Jeneru, prevensaun Violensia Hasoru Feto no Labarik-Feto, Hakbi'it Feto iha Vida Ekonomia no Hakbi'it Feto iha Vida Politika no dezisaun. Ida ne'e mak programa prioriedade sira ne'ebe maka ita iha, entaun ho formasaun ida ne'e ita iha koordenasaun ne'ebe di'ak ho IADE, i Ha'u lori Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI nia naran parabeniza ba Diretor IADE no ninia formador sira tamba iha fulan hira liu ba kotuk ita asina ona memorando extende ho IADE oinsa atu bele fo formasaun grupo benefisiáriu fundos hadulas no formasaun ida ne'e Hodi hasa'e konhesementu grupo nian, formasaun ne'e mos ita halo bazeia ba necesidades grupu sira nian, iha fulan maiu ba kotuk ekipa ida mai halo monitorizasaun no koordena kedas ho grupu sira oinsa atu bele hare kona-ba necesidades kada grupu sira nian, entaun ita halo identifikasaun bazeia ba proposta ne'ebe submisaun ba Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI, kada grupu ida-idak ho ninia kreatividade oinsa atu halo negósiu, iha ne'e negósiu kriasaun animal, negósiu loke kios, negósiu rai no empresta nomos halo negósiu kona-ba hotikultura, entaun ho necesidades sira ne'e maka SEI koordena kedas ho IADE no depende husi necesidades grupu benefisiaru sira nian, husi necesidades ne'ebe mak iha mak husu liu-liu kona-ba formasaun, formasaun kona-ba Akontabilidade no Jestaun Finanseiru, entaun ita koordena ho IADE fo formasaun foku Hodi hakbi'it koinsementu membro grupu sira nia abilidade oinsa jere sira negósiu, entaun iha formasaun ida ne'e importante los ba ita ninia grupu benefisiaru sira aproveita ho di'ak tamba ita nia peritus sira ne'ebe iha ne'e espertu los iha area formasaun sira liga ba negósiu, loron ha'at (4) ita sei hamutuk ho IADE karik iha duvidas ruma, iha preokupasaun ruma liga ba atividade negósiu halo favor koalia sai nakloke para bele hetan asistensia ka tulun husi ita nia nai Diretor ho ita nia formador sira iha ne'e, tamba ami sempre hatete ou lema husi IADE hateten katak IADE hanesan doutor, fatin ba konsulta oinsa iha pasiente ne'ebe mai konsulta ba sira hanesan mos halo tratamentu iha Saúde, ita la nakloke ba sira maka doutor labele fo receita ne'ebe ba ita hodi pasa ita nia moras, entaun biban ida ne'e oportunu los ba ita para bele kore sai ita nia dezafius sira. Tuir dadus estatistika ne'ebe iha ita monu ka falla ne'e tamba ita jere ita nia osan ne'ebe la tuir dalan negósiu nian, entaun saida mak SEI hanoin ita presiza aprofunda informasaun, hakbi'it sira iha formasaun, formasaun liga ba negósiu liu-liu iha akontabilidade no jestaun atu jere ita nia rekursu, jere ita nia ema, jere ita nia osan, tamba ne'e mak ha'u hanoin durante loron ha'at(4) ne'e aproveita ho di'ak karik buat ruma la to'o presiza husu para depois ita bele hetan informasaun ne'ebe klaru husi formador sira.
Ikus liu, ha'u hato’o agradese wain ba ekipa IADE no AFADL ne’ebé servisu maka’as hodi realiza atividade ida ne’e. Mai ita kontinua servisu hamutuk atu realiza vizaun ida ne’ebé inkluzivu, justu no igual ba feto, mane no grupu vulnerável sira iha Timor-Leste.
Iha sorin seluk, Prezidente Asosiasaun Feto Liquiça (AFADL), Sra. Francelina M. Amelia, iha nia intervensaun uluk nanain atu hateten katak ita iha grupu benefisiaru husi tinan 2019 mai to'o agora kuaze grupu 30 resin, maibe ita bo'ot sira agradese tamba iha oportunidade atu hetan identifikasaun husi SEI hodi partisipa iha formasaun ida ne'e, grupu ne'ebe identifika atu tuir formasaun ida ne'e iha grupu sanulu(10), husi grupu sanulu (10) ne'e ita identifika ema nain rua(2) kada grupu, nomos nafatin agradese tamba ita bo'ot sira bele marka prezensa iha formasaun ida ne'e, ami agradese mos ba iha Diresaun Nasional Dezenvolvimentu Igualdade Jeneru (DNDIJ) no Departamentu Empoderamentu Ekonomia Feto (DEEF) no IADE tamba la haluha feto sira iha Munisípiu Liquiça, formasaun ida ne'e importante tebes atu hateten katak Osan de'it la to'o, maibe matenek atu jere negósiu, halo relatoriu iha fatin ne'ebe mak ita halo atividade, hato'o mos ba xefe grupu ho nia tezoreira sira katak partisipa maximu iha durante loron ha'at(4) ne'e, tamba bai-bain ita asina akordu ita kontinua kedas ho formasaun ne'ebe mak akontese iha tinan hira ba kotuk ne'e, ita formasaun Loron rua(2) de'it, maibe husi IADE hateten katak tuir sira nia matadalan formasaun ba negósiante ne'e minimal Loron ha'at(4), ho nune'e husu ita hotu iha ne'e atu aprende ho di'ak ho lalaok sira ba iha ita nia atividade negósiu nian, ho nune'e mak SEI iha ona akordu ho IADE oinsa ba grupu benefisiaru ba fundus transferênsia publiku sira depois ita bo'ot sira hetan apoiu oinsa ita atu halo jestaun ne'ebe di'ak hodi nune'e bele apoiu ita nia kaben mane sira iha rendimentu ekonomia familia nian, ho nune'e maka ita iha akordu ho IADE oinsa atu fasilita tan formasaun laos loron rua(2) de'it iha momentu asina akordu maibe ita nafatin kontinua ba iha loron ha'at(4) to'o lima(5) hodi nune'e halo ita matenek liu iha jestaun, maibe oinsa iha konhesementu ne'ebe mak sufisiente atu halo jestaun ba iha ita nia osan sira, tamba osan ida ne' laos gratuita maibe rotativa signifika katak ita foti osan ne mai tuir ita nia akordu tinan Ida(1), tinan rua(2) ita tenki fo fila maske la ho funan, ne'ebe hakarak ka lakoi ita nafatin hasoru malu, ita sei buka malu nafatin durante ita bo'ot sira sei sai hela benefisiaru ba iha fundus transferênsia publika, osan ne'e laos SEI nian, osan ne'e laos asosiasaun nian, maibe osan ne'e ita nian, laos dehan katak osan ne'e mai para de'it iha ita maibe oinsa ita nia jere osan hodi nune'e ita nia feto maluk sira seluk mos bele ba asesu fali iha osan ida ne'e.
Iha fatin hanesan, Diretór IADE-Liquiça, Sr. Tomas Higino Guterres Ximenes, iha nia intervensaun hato’o agradese wain ba SEI tamba fó fiar ona ba IADE, hodi bele servisu hamutuk, partilla informasaun ba formasaun ba ita nia Inan feton sira ne’ebé maka iha Liquiça, nune’e husi IADE ami hato’o obrigado ba ita nia kolaborasaun durante ne’e no ohin loron ita bele marka prezensa iha fatin ida ne’e hodi realiza ita nia atividade formasaun.
Husi IADE hakarak atu hateten de’it katak, edifisiu ida ne'e hari'i, hari'i ba Liquiça oan sira, kuandu iha transferênsia ha'u mai husi Dili foin seis/sete mezes hanesan ne'e, pois ho ida ne'e nein ida mosu mai iha ne'e, ha'u triste itoan tamba saida mak ha'u dehan hanesan ne'e, tamba Politika Governu nian la kleur tan ita atu hakat ba dezentralizasaun administrativu poder lokal karik Munisípiu Liquiça mak hakat ba iha ne'eba ne'e buat ida ema bolu dezafiu bo'ot ida mos ba ita liu-liu Munisípiu Liquiça, ita bo'ot sira hatene katak pilar importante ba iha dezenvolvimentu ekonomia ba ita nia pais ida ne'e mak setor privadu ne'e importante los, Governu la halo investimentu Governu so kria kondisoens, kria lei ou regulamentu sira, agora se mak halo investimentu, setor privadu sira, setor privadu konta ho ita bo'ot sira, tamba ita bo'ot sira halo ona atividade negósiu ki'ik sira, hetan ona apoiu balu husi SEI karik ba futuru sei hetan mos apoiu husi entidade seluk, maibe, nia dalan maka ne'e, labele para iha dalan klaran tenki iha responsabilidade maximu ba apoiu ne'ebe maka ita bo'ot sira hetan karik ba futuru sei hetan mos husi IADE, ha'u la esplika kona-ba programa IADE nian nian jeral maibe orsida dentru iha loron ha'at(4) ne'e ita bele troka hanoin hakarak husu saida maka IADE sei fo apoiu ba ita bo'ot sira, ba ita bo'ot sira ne'ebe mak mai tuir ona formasaun tenki aproveita ho di'ak, ba futuru ami mos sei fo apoiu ba ita bo'ot sira, maibe ita bo'ot sira mak mai dere odamatan labele ami mak ba buka ita bo'ot sira.
Ami nia papel no misaun atu apoiu ita bo'ot sira, importante tebes formasaun ida, dala ida tan atu fo hatene ba ita bo'ot sira iha ema nia rai hanesan Indonesia formasaun de'it formasaun sira hanesan ne'e selu karun los, maibe grasas Maromak nian nian ita nia Estadu ka Governu ohin loron buat hotu ne'e oferese ho gratuita, mai tuir formasaun ne'e la'os ida ne'e de'it, modul formasaun husi IADE ne'e barak los hanesan Jestaun Baziku, Intermediu no Avansadu ne'e ho nia materia keta-ketak, maibe agora dau-dauk ita bo'ot sira mai tuir formasaun ne'e koalia kona-ba kontabilidade, marketing komersializasau nomos kona-ba kalkula kustu, pur-ezemplu; ita iha uma loke kios ruma pior liu kios ne'e ho sasan barak iha ne'eba se ita la halo konta iha livru Rejistu osan tama no osan sai, oinsa ita atu hatene, esperiensia avaliasaun ba ita nia benefiasiariu sira ne'ebe ami halo iha tinan sira ba kotuk ne'ebe mak mai tuir ona formasaun depois sira aprende hotu fila ba uma livru taka tia, la loke livru para implementa saida mak ita bo'ot sira hetan oinsa mak ita bo'ot sira hatene osan hira mak tama no sai, sei ita bo'ot sira la halo komparasaun hanesan ne'e defisil los, bai-bain ita nia kustume mak ne'e tuir rezultadu avaliasaun ne'ebe mak ami halo iha tinan hira ba kotuk, ami ba husu dehan katak ita bo'ot sira nia livru negósiu iha ka lae ida ami hanorin ne'e, sira hatan ami la halo ida ami tau iha kakutak de'it Osan hotu-hotu ne'e ami tau iha fatin ida de'it, lia kona ami mos foti de'it, necesidade uma laran mos foti de'it, entaun ikus mai saida mak akontese ita la hatene manan ka lakon to'o ikus mai taka ka para total, tamba ida ne'e maka importansia husi formasaun ida ne'ebe IADE fo ne'e, favor bo'ot ida aproveita ho di'ak.
Ikus liu, bai-bain ita koalia dehan katak hakarak sai susesu sai emprezariu susesu iha futuru iha nia karakteristika bar-barak primeiru tenki hatene halo planu negósiu, ita koalia kona-ba planu negósiu koalia kona-ba saida? Koalia kona-ba P4/4P, pur-ezemplu; ita koalia kona-ba ba produtu ida ne'ebe mak ho nia kualidade ne'ebe maka a'as iha merkadu laos naran produtu ida, tenta ka koko halo inovasaun ba ita nia produtu ne'ebe mak ita halo kompara ho ema seluk nian, tamba iha ona kompetisaun ne'ebe bo'ot, mesmu ita familia uma laran mos tenki halo kompetisaun tamba negósiu ka orientasaun negósiu ne'e hanesan ne'e duni, ida ita koalia kona-ba ba narinas, kreatividade no oportunidade barak los, ikus liu husu ita bo'ot sira ne'ebe mai tuir ona formasaun ida ne'e tenki aproveita no fokus.
Ikus liu ha'u rekomenda hela ba Sr. Sekretaria Munisipiu Asuntu Sosial, karik ba futuru iha ita nia orsamentu anual nian iha parte autoridade Munisípiu Liquiça nian karik, tenki konsidera mos iha kategoria espesifiku ida koalia kona-ba apoiu mikro empresas.
Iha fatin hanesan mos, Sekretaria Munisipiu Liquiça Asuntu Sosial no Organizasaun, Sr. Zito Antonio de Oliveira da Costa, iha nia intervensaun katak, ha'u hanoin importante duni iha formasaun Ita atu hatene buat ruma tenki liu husi buat ida Formasaun, sei ita koalia Kona-ba negósiu tenki formasaun iha área negósiu nian, simu osan ezekuta osan, iha ezekuta osan nia laran ne iha buat ida naran jstaun/Jere, ikus liu ita hetan rezultadu, maibe atu Kompriende di'ak liu, partisipa ba iha tenki iha vontade seriedade para atu bele kompriende di'ak liu, politika Estadu nian mak halo hanesan ne politika empoderamentu, hakbi’it, haforsa ekonomia ba feto sira, ita foin independensia mos ita nia politika ne'e luan tebes, kompara ho Nasaun sira seluk Independensia kleur tebes hanesan Afrika, maibe ita lae, ita independensia iha Siklu ida ne’ebe tama iha faze teknolojia modernu itoan, ita nia politika ne'e abranje setor sira hotu, hein de'it ita ida sai benefisiariu ne'e bele utiliza politika ne'e ba ita nia di'ak, se labele entermus ho ita nia jestaun, maka politika ne'e hanoin tan, fo dalan liu husi formasaun sira, formasaun ne'e hanesan matadalan ba atividade negósiu durante loron ha'at(4) ne'e ita bo'ot sira sei aprende nomos tenki iha seriedade no vontade duni. Portanto feto iha Timor-Laran tomak iha direitu asesu ba osan ida ne'e, feto iha Munisípiu Liquiça tomak no inan-feton sira, tamba ne'e mak tinan ida ne'e grupu ida foti mil dolar ka dois mil dolar tinan oin tenki entrega fila-fali para depois inan-feton sira seluk mos foti-fali tamba direitu ne'e hotu-hotu nian, maibe Estadu la iha Kbi’it atu dehan feto hotu- hotu simu mil dolar, feto hotu-hotu iha Munisípiu Liquiça tenki sai grupu hotu para foti $1000 .00, Estadu nia kbi’it la to’o iha ne'eba, provizoriamente balu-balu simu de'it mos rezultadu negativu. Ita problema iha buat rua(2) de'it mentalidade no jestaun ita nia problema mak ida ne'e, ne’ebe jestaun ne'e importante tebes, nomos kbi’it itoan ne’ebe mak ita iha oinsa ita jere hodi resposta ba ita nia presiza iha uma laran, ne'ebe Estadu hanesan kria kondisoens ida inan-feton sira iha Timor inklui mos iha Munisípiu Liquiça, agora hela de'it imi nia vontande tenki komprende ba malu katak ita nia grupu ne'e foti osan ho montante mil dolar tinan oin ita entrega fali, maibe la ho funan, para inan-feton sira seluk husi suco ou aldeia seluk bele asesu fila-fali ba osan refere, importante mak ne'e disiplina, jestaun no kumpri, tamba ne'e mak formasaun hanesan dalan ida atu loke ita nia hanoin loke ita nia hatene ituan dehan loke kios karik tenki hanesan ne'e, ou fan ikan karik oinsa atu jere osan ho di'ak, dala ida tan aproveita ho di'ak..
Ser
Liquiça, 08-06-2026___ Reprezentante Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI, Sr. Rumão Piedade Mendonça, hanesan Tekniku Diresaun Nasionál Dezenvolvimentu Igualdade Jéneru (DNDIJ-SEI), hamutuk ho Diretór IADE-Liquiça, Sr. Tomas Higino Guterres Ximenes, no Prezidente Asosiasaun Feto Liquiça (AFADL), Sra. Francelina M. Amelia, no Sekretaria Munisipiu Liquiça Asuntu Sosial no Organizasaun, Sr. Zito Antonio de Oliveira da Costa, abertura Formasaun kona-ba Kalkulasaun Kustu no Kontabilidade ba Grupu Benefisiariu Fundus Tranferénsia Públika ho Mekanismu Hadulas, husi Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI ba Grupu Benefisiariu sira iha Munisipiu Liquiça husi tinan 2019 to’o 2024, ne’ebé mak organiza husi SEI, servisu hamutuk ho IADE-Liquiça no Asosiasaun Feto Liquiça (AFADL), iha Salaun IADE-Liquiça.
Objetivu husi formasaun ida ne’e mak atu hasa’e koñesementu no kapasidade grupu sira iha área importante sira hanesan planeamentu atividade, jestaun grupu ne’ebé di’ak, akontabilidade, kalkulasaun kustu no literasia finanseira. Koñesementu sira ne’e sei ajuda grupu sira atu jere di’ak liu tan fundu no atividade produtiva ne’ebé implementa hela.
Tekniku Diresaun Nasionál Dezenvolvimentu Igualdade Jéneru (DNDIJ-SEI), Sr. Rumão Piedade Mendonça, iha nia intervensaun iha sesaun abertura hateten, Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI hanesan Instituisaun Governu ne'ebe hola nia papel importante atu halo advokasia, koordena no monitorizasaun ba politika Abordajen Integradu Jeneru liga ba politika, programa, Lei no orsamentu ne'ebe no halo Instituisaun hotu-hotu sensível ba asuntu Jeneru ne'e rasik, iha programa ne'ebe Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI ilha programa ha'at (4) ne'ebe mak prioriedade mak hanesan ; Politika Abordajen Integradu Jeneru, prevensaun Violensia Hasoru Feto no Labarik-Feto, Hakbi'it Feto iha Vida Ekonomia no Hakbi'it Feto iha Vida Politika no dezisaun. Ida ne'e mak programa prioriedade sira ne'ebe maka ita iha, entaun ho formasaun ida ne'e ita iha koordenasaun ne'ebe di'ak ho IADE, i Ha'u lori Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI nia naran parabeniza ba Diretor IADE no ninia formador sira tamba iha fulan hira liu ba kotuk ita asina ona memorando extende ho IADE oinsa atu bele fo formasaun grupo benefisiáriu fundos hadulas no formasaun ida ne'e Hodi hasa'e konhesementu grupo nian, formasaun ne'e mos ita halo bazeia ba necesidades grupu sira nian, iha fulan maiu ba kotuk ekipa ida mai halo monitorizasaun no koordena kedas ho grupu sira oinsa atu bele hare kona-ba necesidades kada grupu sira nian, entaun ita halo identifikasaun bazeia ba proposta ne'ebe submisaun ba Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI, kada grupu ida-idak ho ninia kreatividade oinsa atu halo negósiu, iha ne'e negósiu kriasaun animal, negósiu loke kios, negósiu rai no empresta nomos halo negósiu kona-ba hotikultura, entaun ho necesidades sira ne'e maka SEI koordena kedas ho IADE no depende husi necesidades grupu benefisiaru sira nian, husi necesidades ne'ebe mak iha mak husu liu-liu kona-ba formasaun, formasaun kona-ba Akontabilidade no Jestaun Finanseiru, entaun ita koordena ho IADE fo formasaun foku Hodi hakbi'it koinsementu membro grupu sira nia abilidade oinsa jere sira negósiu, entaun iha formasaun ida ne'e importante los ba ita ninia grupu benefisiaru sira aproveita ho di'ak tamba ita nia peritus sira ne'ebe iha ne'e espertu los iha area formasaun sira liga ba negósiu, loron ha'at (4) ita sei hamutuk ho IADE karik iha duvidas ruma, iha preokupasaun ruma liga ba atividade negósiu halo favor koalia sai nakloke para bele hetan asistensia ka tulun husi ita nia nai Diretor ho ita nia formador sira iha ne'e, tamba ami sempre hatete ou lema husi IADE hateten katak IADE hanesan doutor, fatin ba konsulta oinsa iha pasiente ne'ebe mai konsulta ba sira hanesan mos halo tratamentu iha Saúde, ita la nakloke ba sira maka doutor labele fo receita ne'ebe ba ita hodi pasa ita nia moras, entaun biban ida ne'e oportunu los ba ita para bele kore sai ita nia dezafius sira. Tuir dadus estatistika ne'ebe iha ita monu ka falla ne'e tamba ita jere ita nia osan ne'ebe la tuir dalan negósiu nian, entaun saida mak SEI hanoin ita presiza aprofunda informasaun, hakbi'it sira iha formasaun, formasaun liga ba negósiu liu-liu iha akontabilidade no jestaun atu jere ita nia rekursu, jere ita nia ema, jere ita nia osan, tamba ne'e mak ha'u hanoin durante loron ha'at(4) ne'e aproveita ho di'ak karik buat ruma la to'o presiza husu para depois ita bele hetan informasaun ne'ebe klaru husi formador sira.
Ikus liu, ha'u hato’o agradese wain ba ekipa IADE no AFADL ne’ebé servisu maka’as hodi realiza atividade ida ne’e. Mai ita kontinua servisu hamutuk atu realiza vizaun ida ne’ebé inkluzivu, justu no igual ba feto, mane no grupu vulnerável sira iha Timor-Leste.
Iha sorin seluk, Prezidente Asosiasaun Feto Liquiça (AFADL), Sra. Francelina M. Amelia, iha nia intervensaun uluk nanain atu hateten katak ita iha grupu benefisiaru husi tinan 2019 mai to'o agora kuaze grupu 30 resin, maibe ita bo'ot sira agradese tamba iha oportunidade atu hetan identifikasaun husi SEI hodi partisipa iha formasaun ida ne'e, grupu ne'ebe identifika atu tuir formasaun ida ne'e iha grupu sanulu(10), husi grupu sanulu (10) ne'e ita identifika ema nain rua(2) kada grupu, nomos nafatin agradese tamba ita bo'ot sira bele marka prezensa iha formasaun ida ne'e, ami agradese mos ba iha Diresaun Nasional Dezenvolvimentu Igualdade Jeneru (DNDIJ) no Departamentu Empoderamentu Ekonomia Feto (DEEF) no IADE tamba la haluha feto sira iha Munisípiu Liquiça, formasaun ida ne'e importante tebes atu hateten katak Osan de'it la to'o, maibe matenek atu jere negósiu, halo relatoriu iha fatin ne'ebe mak ita halo atividade, hato'o mos ba xefe grupu ho nia tezoreira sira katak partisipa maximu iha durante loron ha'at(4) ne'e, tamba bai-bain ita asina akordu ita kontinua kedas ho formasaun ne'ebe mak akontese iha tinan hira ba kotuk ne'e, ita formasaun Loron rua(2) de'it, maibe husi IADE hateten katak tuir sira nia matadalan formasaun ba negósiante ne'e minimal Loron ha'at(4), ho nune'e husu ita hotu iha ne'e atu aprende ho di'ak ho lalaok sira ba iha ita nia atividade negósiu nian, ho nune'e mak SEI iha ona akordu ho IADE oinsa ba grupu benefisiaru ba fundus transferênsia publiku sira depois ita bo'ot sira hetan apoiu oinsa ita atu halo jestaun ne'ebe di'ak hodi nune'e bele apoiu ita nia kaben mane sira iha rendimentu ekonomia familia nian, ho nune'e maka ita iha akordu ho IADE oinsa atu fasilita tan formasaun laos loron rua(2) de'it iha momentu asina akordu maibe ita nafatin kontinua ba iha loron ha'at(4) to'o lima(5) hodi nune'e halo ita matenek liu iha jestaun, maibe oinsa iha konhesementu ne'ebe mak sufisiente atu halo jestaun ba iha ita nia osan sira, tamba osan ida ne' laos gratuita maibe rotativa signifika katak ita foti osan ne mai tuir ita nia akordu tinan Ida(1), tinan rua(2) ita tenki fo fila maske la ho funan, ne'ebe hakarak ka lakoi ita nafatin hasoru malu, ita sei buka malu nafatin durante ita bo'ot sira sei sai hela benefisiaru ba iha fundus transferênsia publika, osan ne'e laos SEI nian, osan ne'e laos asosiasaun nian, maibe osan ne'e ita nian, laos dehan katak osan ne'e mai para de'it iha ita maibe oinsa ita nia jere osan hodi nune'e ita nia feto maluk sira seluk mos bele ba asesu fali iha osan ida ne'e.
Iha fatin hanesan, Diretór IADE-Liquiça, Sr. Tomas Higino Guterres Ximenes, iha nia intervensaun hato’o agradese wain ba SEI tamba fó fiar ona ba IADE, hodi bele servisu hamutuk, partilla informasaun ba formasaun ba ita nia Inan feton sira ne’ebé maka iha Liquiça, nune’e husi IADE ami hato’o obrigado ba ita nia kolaborasaun durante ne’e no ohin loron ita bele marka prezensa iha fatin ida ne’e hodi realiza ita nia atividade formasaun.
Husi IADE hakarak atu hateten de’it katak, edifisiu ida ne'e hari'i, hari'i ba Liquiça oan sira, kuandu iha transferênsia ha'u mai husi Dili foin seis/sete mezes hanesan ne'e, pois ho ida ne'e nein ida mosu mai iha ne'e, ha'u triste itoan tamba saida mak ha'u dehan hanesan ne'e, tamba Politika Governu nian la kleur tan ita atu hakat ba dezentralizasaun administrativu poder lokal karik Munisípiu Liquiça mak hakat ba iha ne'eba ne'e buat ida ema bolu dezafiu bo'ot ida mos ba ita liu-liu Munisípiu Liquiça, ita bo'ot sira hatene katak pilar importante ba iha dezenvolvimentu ekonomia ba ita nia pais ida ne'e mak setor privadu ne'e importante los, Governu la halo investimentu Governu so kria kondisoens, kria lei ou regulamentu sira, agora se mak halo investimentu, setor privadu sira, setor privadu konta ho ita bo'ot sira, tamba ita bo'ot sira halo ona atividade negósiu ki'ik sira, hetan ona apoiu balu husi SEI karik ba futuru sei hetan mos apoiu husi entidade seluk, maibe, nia dalan maka ne'e, labele para iha dalan klaran tenki iha responsabilidade maximu ba apoiu ne'ebe maka ita bo'ot sira hetan karik ba futuru sei hetan mos husi IADE, ha'u la esplika kona-ba programa IADE nian nian jeral maibe orsida dentru iha loron ha'at(4) ne'e ita bele troka hanoin hakarak husu saida maka IADE sei fo apoiu ba ita bo'ot sira, ba ita bo'ot sira ne'ebe mak mai tuir ona formasaun tenki aproveita ho di'ak, ba futuru ami mos sei fo apoiu ba ita bo'ot sira, maibe ita bo'ot sira mak mai dere odamatan labele ami mak ba buka ita bo'ot sira.
Ami nia papel no misaun atu apoiu ita bo'ot sira, importante tebes formasaun ida, dala ida tan atu fo hatene ba ita bo'ot sira iha ema nia rai hanesan Indonesia formasaun de'it formasaun sira hanesan ne'e selu karun los, maibe grasas Maromak nian nian ita nia Estadu ka Governu ohin loron buat hotu ne'e oferese ho gratuita, mai tuir formasaun ne'e la'os ida ne'e de'it, modul formasaun husi IADE ne'e barak los hanesan Jestaun Baziku, Intermediu no Avansadu ne'e ho nia materia keta-ketak, maibe agora dau-dauk ita bo'ot sira mai tuir formasaun ne'e koalia kona-ba kontabilidade, marketing komersializasau nomos kona-ba kalkula kustu, pur-ezemplu; ita iha uma loke kios ruma pior liu kios ne'e ho sasan barak iha ne'eba se ita la halo konta iha livru Rejistu osan tama no osan sai, oinsa ita atu hatene, esperiensia avaliasaun ba ita nia benefiasiariu sira ne'ebe ami halo iha tinan sira ba kotuk ne'ebe mak mai tuir ona formasaun depois sira aprende hotu fila ba uma livru taka tia, la loke livru para implementa saida mak ita bo'ot sira hetan oinsa mak ita bo'ot sira hatene osan hira mak tama no sai, sei ita bo'ot sira la halo komparasaun hanesan ne'e defisil los, bai-bain ita nia kustume mak ne'e tuir rezultadu avaliasaun ne'ebe mak ami halo iha tinan hira ba kotuk, ami ba husu dehan katak ita bo'ot sira nia livru negósiu iha ka lae ida ami hanorin ne'e, sira hatan ami la halo ida ami tau iha kakutak de'it Osan hotu-hotu ne'e ami tau iha fatin ida de'it, lia kona ami mos foti de'it, necesidade uma laran mos foti de'it, entaun ikus mai saida mak akontese ita la hatene manan ka lakon to'o ikus mai taka ka para total, tamba ida ne'e maka importansia husi formasaun ida ne'ebe IADE fo ne'e, favor bo'ot ida aproveita ho di'ak.
Ikus liu, bai-bain ita koalia dehan katak hakarak sai susesu sai emprezariu susesu iha futuru iha nia karakteristika bar-barak primeiru tenki hatene halo planu negósiu, ita koalia kona-ba planu negósiu koalia kona-ba saida? Koalia kona-ba P4/4P, pur-ezemplu; ita koalia kona-ba ba produtu ida ne'ebe mak ho nia kualidade ne'ebe maka a'as iha merkadu laos naran produtu ida, tenta ka koko halo inovasaun ba ita nia produtu ne'ebe mak ita halo kompara ho ema seluk nian, tamba iha ona kompetisaun ne'ebe bo'ot, mesmu ita familia uma laran mos tenki halo kompetisaun tamba negósiu ka orientasaun negósiu ne'e hanesan ne'e duni, ida ita koalia kona-ba ba narinas, kreatividade no oportunidade barak los, ikus liu husu ita bo'ot sira ne'ebe mai tuir ona formasaun ida ne'e tenki aproveita no fokus.
Ikus liu ha'u rekomenda hela ba Sr. Sekretaria Munisipiu Asuntu Sosial, karik ba futuru iha ita nia orsamentu anual nian iha parte autoridade Munisípiu Liquiça nian karik, tenki konsidera mos iha kategoria espesifiku ida koalia kona-ba apoiu mikro empresas.
Iha fatin hanesan mos, Sekretaria Munisipiu Liquiça Asuntu Sosial no Organizasaun, Sr. Zito Antonio de Oliveira da Costa, iha nia intervensaun katak, ha'u hanoin importante duni iha formasaun Ita atu hatene buat ruma tenki liu husi buat ida Formasaun, sei ita koalia Kona-ba negósiu tenki formasaun iha área negósiu nian, simu osan ezekuta osan, iha ezekuta osan nia laran ne iha buat ida naran jstaun/Jere, ikus liu ita hetan rezultadu, maibe atu Kompriende di'ak liu, partisipa ba iha tenki iha vontade seriedade para atu bele kompriende di'ak liu, politika Estadu nian mak halo hanesan ne politika empoderamentu, hakbi’it, haforsa ekonomia ba feto sira, ita foin independensia mos ita nia politika ne'e luan tebes, kompara ho Nasaun sira seluk Independensia kleur tebes hanesan Afrika, maibe ita lae, ita independensia iha Siklu ida ne’ebe tama iha faze teknolojia modernu itoan, ita nia politika ne'e abranje setor sira hotu, hein de'it ita ida sai benefisiariu ne'e bele utiliza politika ne'e ba ita nia di'ak, se labele entermus ho ita nia jestaun, maka politika ne'e hanoin tan, fo dalan liu husi formasaun sira, formasaun ne'e hanesan matadalan ba atividade negósiu durante loron ha'at(4) ne'e ita bo'ot sira sei aprende nomos tenki iha seriedade no vontade duni. Portanto feto iha Timor-Laran tomak iha direitu asesu ba osan ida ne'e, feto iha Munisípiu Liquiça tomak no inan-feton sira, tamba ne'e mak tinan ida ne'e grupu ida foti mil dolar ka dois mil dolar tinan oin tenki entrega fila-fali para depois inan-feton sira seluk mos foti-fali tamba direitu ne'e hotu-hotu nian, maibe Estadu la iha Kbi’it atu dehan feto hotu- hotu simu mil dolar, feto hotu-hotu iha Munisípiu Liquiça tenki sai grupu hotu para foti $1000 .00, Estadu nia kbi’it la to’o iha ne'eba, provizoriamente balu-balu simu de'it mos rezultadu negativu. Ita problema iha buat rua(2) de'it mentalidade no jestaun ita nia problema mak ida ne'e, ne’ebe jestaun ne'e importante tebes, nomos kbi’it itoan ne’ebe mak ita iha oinsa ita jere hodi resposta ba ita nia presiza iha uma laran, ne'ebe Estadu hanesan kria kondisoens ida inan-feton sira iha Timor inklui mos iha Munisípiu Liquiça, agora hela de'it imi nia vontande tenki komprende ba malu katak ita nia grupu ne'e foti osan ho montante mil dolar tinan oin ita entrega fali, maibe la ho funan, para inan-feton sira seluk husi suco ou aldeia seluk bele asesu fila-fali ba osan refere, importante mak ne'e disiplina, jestaun no kumpri, tamba ne'e mak formasaun hanesan dalan ida atu loke ita nia hanoin loke ita nia hatene ituan dehan loke kios karik tenki hanesan ne'e, ou fan ikan karik oinsa atu jere osan ho di'ak, dala ida tan aproveita ho di'ak..
Seremónia Formasaun ne’e hala’o durante loron ha'at (4), no fasilita husi Formador/a husi IADE Nasionál no IADE-Liquiça, ne'ebé mak hato'o materia kona-ba hadia ita nia Negósiu (HIN), ho Komersializasaun no ita nia Negósiu, no partisipa husi Membru Grupu no Membru Asosiasaun Feto Liquiça hamutuk ema nain Rua nulu resin rua(22) Feto nain 20 no Mane 2.
Formasaun hanesan realiza mós iha Munisípiu Dili.
Tampilkan lebih sedikit
Liquiça, 08-06-2026___ Reprezentante Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI, Sr. Rumão Piedade Mendonça, hanesan Tekniku Diresaun Nasionál Dezenvolvimentu Igualdade Jéneru (DNDIJ-SEI), hamutuk ho Diretór IADE-Liquiça, Sr. Tomas Higino Guterres Ximenes, no Prezidente Asosiasaun Feto Liquiça (AFADL), Sra. Francelina M. Amelia, no Sekretaria Munisipiu Liquiça Asuntu Sosial no Organizasaun, Sr. Zito Antonio de Oliveira da Costa, abertura Formasaun kona-ba Kalkulasaun Kustu no Kontabilidade ba Grupu Benefisiariu Fundus Tranferénsia Públika ho Mekanismu Hadulas, husi Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI ba Grupu Benefisiariu sira iha Munisipiu Liquiça husi tinan 2019 to’o 2024, ne’ebé mak organiza husi SEI, servisu hamutuk ho IADE-Liquiça no Asosiasaun Feto Liquiça (AFADL), iha Salaun IADE-Liquiça.
Objetivu husi formasaun ida ne’e mak atu hasa’e koñesementu no kapasidade grupu sira iha área importante sira hanesan planeamentu atividade, jestaun grupu ne’ebé di’ak, akontabilidade, kalkulasaun kustu no literasia finanseira. Koñesementu sira ne’e sei ajuda grupu sira atu jere di’ak liu tan fundu no atividade produtiva ne’ebé implementa hela.
Tekniku Diresaun Nasionál Dezenvolvimentu Igualdade Jéneru (DNDIJ-SEI), Sr. Rumão Piedade Mendonça, iha nia intervensaun iha sesaun abertura hateten, Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI hanesan Instituisaun Governu ne'ebe hola nia papel importante atu halo advokasia, koordena no monitorizasaun ba politika Abordajen Integradu Jeneru liga ba politika, programa, Lei no orsamentu ne'ebe no halo Instituisaun hotu-hotu sensível ba asuntu Jeneru ne'e rasik, iha programa ne'ebe Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI ilha programa ha'at (4) ne'ebe mak prioriedade mak hanesan ; Politika Abordajen Integradu Jeneru, prevensaun Violensia Hasoru Feto no Labarik-Feto, Hakbi'it Feto iha Vida Ekonomia no Hakbi'it Feto iha Vida Politika no dezisaun. Ida ne'e mak programa prioriedade sira ne'ebe maka ita iha, entaun ho formasaun ida ne'e ita iha koordenasaun ne'ebe di'ak ho IADE, i Ha'u lori Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI nia naran parabeniza ba Diretor IADE no ninia formador sira tamba iha fulan hira liu ba kotuk ita asina ona memorando extende ho IADE oinsa atu bele fo formasaun grupo benefisiáriu fundos hadulas no formasaun ida ne'e Hodi hasa'e konhesementu grupo nian, formasaun ne'e mos ita halo bazeia ba necesidades grupu sira nian, iha fulan maiu ba kotuk ekipa ida mai halo monitorizasaun no koordena kedas ho grupu sira oinsa atu bele hare kona-ba necesidades kada grupu sira nian, entaun ita halo identifikasaun bazeia ba proposta ne'ebe submisaun ba Sekretaria Estadu ba Igualdade-SEI, kada grupu ida-idak ho ninia kreatividade oinsa atu halo negósiu, iha ne'e negósiu kriasaun animal, negósiu loke kios, negósiu rai no empresta nomos halo negósiu kona-ba hotikultura, entaun ho necesidades sira ne'e maka SEI koordena kedas ho IADE no depende husi necesidades grupu benefisiaru sira nian, husi necesidades ne'ebe mak iha mak husu liu-liu kona-ba formasaun, formasaun kona-ba Akontabilidade no Jestaun Finanseiru, entaun ita koordena ho IADE fo formasaun foku Hodi hakbi'it koinsementu membro grupu sira nia abilidade oinsa jere sira negósiu, entaun iha formasaun ida ne'e importante los ba ita ninia grupu benefisiaru sira aproveita ho di'ak tamba ita nia peritus sira ne'ebe iha ne'e espertu los iha area formasaun sira liga ba negósiu, loron ha'at (4) ita sei hamutuk ho IADE karik iha duvidas ruma, iha preokupasaun ruma liga ba atividade negósiu halo favor koalia sai nakloke para bele hetan asistensia ka tulun husi ita nia nai Diretor ho ita nia formador sira iha ne'e, tamba ami sempre hatete ou lema husi IADE hateten katak IADE hanesan doutor, fatin ba konsulta oinsa iha pasiente ne'ebe mai konsulta ba sira hanesan mos halo tratamentu iha Saúde, ita la nakloke ba sira maka doutor labele fo receita ne'ebe ba ita hodi pasa ita nia moras, entaun biban ida ne'e oportunu los ba ita para bele kore sai ita nia dezafius sira. Tuir dadus estatistika ne'ebe iha ita monu ka falla ne'e tamba ita jere ita nia osan ne'ebe la tuir dalan negósiu nian, entaun saida mak SEI hanoin ita presiza aprofunda informasaun, hakbi'it sira iha formasaun, formasaun liga ba negósiu liu-liu iha akontabilidade no jestaun atu jere ita nia rekursu, jere ita nia ema, jere ita nia osan, tamba ne'e mak ha'u hanoin durante loron ha'at(4) ne'e aproveita ho di'ak karik buat ruma la to'o presiza husu para depois ita bele hetan informasaun ne'ebe klaru husi formador sira.
Ikus liu, ha'u hato’o agradese wain ba ekipa IADE no AFADL ne’ebé servisu maka’as hodi realiza atividade ida ne’e. Mai ita kontinua servisu hamutuk atu realiza vizaun ida ne’ebé inkluzivu, justu no igual ba feto, mane no grupu vulnerável sira iha Timor-Leste.
Iha sorin seluk, Prezidente Asosiasaun Feto Liquiça (AFADL), Sra. Francelina M. Amelia, iha nia intervensaun uluk nanain atu hateten katak ita iha grupu benefisiaru husi tinan 2019 mai to'o agora kuaze grupu 30 resin, maibe ita bo'ot sira agradese tamba iha oportunidade atu hetan identifikasaun husi SEI hodi partisipa iha formasaun ida ne'e, grupu ne'ebe identifika atu tuir formasaun ida ne'e iha grupu sanulu(10), husi grupu sanulu (10) ne'e ita identifika ema nain rua(2) kada grupu, nomos nafatin agradese tamba ita bo'ot sira bele marka prezensa iha formasaun ida ne'e, ami agradese mos ba iha Diresaun Nasional Dezenvolvimentu Igualdade Jeneru (DNDIJ) no Departamentu Empoderamentu Ekonomia Feto (DEEF) no IADE tamba la haluha feto sira iha Munisípiu Liquiça, formasaun ida ne'e importante tebes atu hateten katak Osan de'it la to'o, maibe matenek atu jere negósiu, halo relatoriu iha fatin ne'ebe mak ita halo atividade, hato'o mos ba xefe grupu ho nia tezoreira sira katak partisipa maximu iha durante loron ha'at(4) ne'e, tamba bai-bain ita asina akordu ita kontinua kedas ho formasaun ne'ebe mak akontese iha tinan hira ba kotuk ne'e, ita formasaun Loron rua(2) de'it, maibe husi IADE hateten katak tuir sira nia matadalan formasaun ba negósiante ne'e minimal Loron ha'at(4), ho nune'e husu ita hotu iha ne'e atu aprende ho di'ak ho lalaok sira ba iha ita nia atividade negósiu nian, ho nune'e mak SEI iha ona akordu ho IADE oinsa ba grupu benefisiaru ba fundus transferênsia publiku sira depois ita bo'ot sira hetan apoiu oinsa ita atu halo jestaun ne'ebe di'ak hodi nune'e bele apoiu ita nia kaben mane sira iha rendimentu ekonomia familia nian, ho nune'e maka ita iha akordu ho IADE oinsa atu fasilita tan formasaun laos loron rua(2) de'it iha momentu asina akordu maibe ita nafatin kontinua ba iha loron ha'at(4) to'o lima(5) hodi nune'e halo ita matenek liu iha jestaun, maibe oinsa iha konhesementu ne'ebe mak sufisiente atu halo jestaun ba iha ita nia osan sira, tamba osan ida ne' laos gratuita maibe rotativa signifika katak ita foti osan ne mai tuir ita nia akordu tinan Ida(1), tinan rua(2) ita tenki fo fila maske la ho funan, ne'ebe hakarak ka lakoi ita nafatin hasoru malu, ita sei buka malu nafatin durante ita bo'ot sira sei sai hela benefisiaru ba iha fundus transferênsia publika, osan ne'e laos SEI nian, osan ne'e laos asosiasaun nian, maibe osan ne'e ita nian, laos dehan katak osan ne'e mai para de'it iha ita maibe oinsa ita nia jere osan hodi nune'e ita nia feto maluk sira seluk mos bele ba asesu fali iha osan ida ne'e.
Iha fatin hanesan, Diretór IADE-Liquiça, Sr. Tomas Higino Guterres Ximenes, iha nia intervensaun hato’o agradese wain ba SEI tamba fó fiar ona ba IADE, hodi bele servisu hamutuk, partilla informasaun ba formasaun ba ita nia Inan feton sira ne’ebé maka iha Liquiça, nune’e husi IADE ami hato’o obrigado ba ita nia kolaborasaun durante ne’e no ohin loron ita bele marka prezensa iha fatin ida ne’e hodi realiza ita nia atividade formasaun.
Husi IADE hakarak atu hateten de’it katak, edifisiu ida ne'e hari'i, hari'i ba Liquiça oan sira, kuandu iha transferênsia ha'u mai husi Dili foin seis/sete mezes hanesan ne'e, pois ho ida ne'e nein ida mosu mai iha ne'e, ha'u triste itoan tamba saida mak ha'u dehan hanesan ne'e, tamba Politika Governu nian la kleur tan ita atu hakat ba dezentralizasaun administrativu poder lokal karik Munisípiu Liquiça mak hakat ba iha ne'eba ne'e buat ida ema bolu dezafiu bo'ot ida mos ba ita liu-liu Munisípiu Liquiça, ita bo'ot sira hatene katak pilar importante ba iha dezenvolvimentu ekonomia ba ita nia pais ida ne'e mak setor privadu ne'e importante los, Governu la halo investimentu Governu so kria kondisoens, kria lei ou regulamentu sira, agora se mak halo investimentu, setor privadu sira, setor privadu konta ho ita bo'ot sira, tamba ita bo'ot sira halo ona atividade negósiu ki'ik sira, hetan ona apoiu balu husi SEI karik ba futuru sei hetan mos apoiu husi entidade seluk, maibe, nia dalan maka ne'e, labele para iha dalan klaran tenki iha responsabilidade maximu ba apoiu ne'ebe maka ita bo'ot sira hetan karik ba futuru sei hetan mos husi IADE, ha'u la esplika kona-ba programa IADE nian nian jeral maibe orsida dentru iha loron ha'at(4) ne'e ita bele troka hanoin hakarak husu saida maka IADE sei fo apoiu ba ita bo'ot sira, ba ita bo'ot sira ne'ebe mak mai tuir ona formasaun tenki aproveita ho di'ak, ba futuru ami mos sei fo apoiu ba ita bo'ot sira, maibe ita bo'ot sira mak mai dere odamatan labele ami mak ba buka ita bo'ot sira.
Ami nia papel no misaun atu apoiu ita bo'ot sira, importante tebes formasaun ida, dala ida tan atu fo hatene ba ita bo'ot sira iha ema nia rai hanesan Indonesia formasaun de'it formasaun sira hanesan ne'e selu karun los, maibe grasas Maromak nian nian ita nia Estadu ka Governu ohin loron buat hotu ne'e oferese ho gratuita, mai tuir formasaun ne'e la'os ida ne'e de'it, modul formasaun husi IADE ne'e barak los hanesan Jestaun Baziku, Intermediu no Avansadu ne'e ho nia materia keta-ketak, maibe agora dau-dauk ita bo'ot sira mai tuir formasaun ne'e koalia kona-ba kontabilidade, marketing komersializasau nomos kona-ba kalkula kustu, pur-ezemplu; ita iha uma loke kios ruma pior liu kios ne'e ho sasan barak iha ne'eba se ita la halo konta iha livru Rejistu osan tama no osan sai, oinsa ita atu hatene, esperiensia avaliasaun ba ita nia benefiasiariu sira ne'ebe ami halo iha tinan sira ba kotuk ne'ebe mak mai tuir ona formasaun depois sira aprende hotu fila ba uma livru taka tia, la loke livru para implementa saida mak ita bo'ot sira hetan oinsa mak ita bo'ot sira hatene osan hira mak tama no sai, sei ita bo'ot sira la halo komparasaun hanesan ne'e defisil los, bai-bain ita nia kustume mak ne'e tuir rezultadu avaliasaun ne'ebe mak ami halo iha tinan hira ba kotuk, ami ba husu dehan katak ita bo'ot sira nia livru negósiu iha ka lae ida ami hanorin ne'e, sira hatan ami la halo ida ami tau iha kakutak de'it Osan hotu-hotu ne'e ami tau iha fatin ida de'it, lia kona ami mos foti de'it, necesidade uma laran mos foti de'it, entaun ikus mai saida mak akontese ita la hatene manan ka lakon to'o ikus mai taka ka para total, tamba ida ne'e maka importansia husi formasaun ida ne'ebe IADE fo ne'e, favor bo'ot ida aproveita ho di'ak.
Ikus liu, bai-bain ita koalia dehan katak hakarak sai susesu sai emprezariu susesu iha futuru iha nia karakteristika bar-barak primeiru tenki hatene halo planu negósiu, ita koalia kona-ba planu negósiu koalia kona-ba saida? Koalia kona-ba P4/4P, pur-ezemplu; ita koalia kona-ba ba produtu ida ne'ebe mak ho nia kualidade ne'ebe maka a'as iha merkadu laos naran produtu ida, tenta ka koko halo inovasaun ba ita nia produtu ne'ebe mak ita halo kompara ho ema seluk nian, tamba iha ona kompetisaun ne'ebe bo'ot, mesmu ita familia uma laran mos tenki halo kompetisaun tamba negósiu ka orientasaun negósiu ne'e hanesan ne'e duni, ida ita koalia kona-ba ba narinas, kreatividade no oportunidade barak los, ikus liu husu ita bo'ot sira ne'ebe mai tuir ona formasaun ida ne'e tenki aproveita no fokus.
Ikus liu ha'u rekomenda hela ba Sr. Sekretaria Munisipiu Asuntu Sosial, karik ba futuru iha ita nia orsamentu anual nian iha parte autoridade Munisípiu Liquiça nian karik, tenki konsidera mos iha kategoria espesifiku ida koalia kona-ba apoiu mikro empresas.
Iha fatin hanesan mos, Sekretaria Munisipiu Liquiça Asuntu Sosial no Organizasaun, Sr. Zito Antonio de Oliveira da Costa, iha nia intervensaun katak, ha'u hanoin importante duni iha formasaun Ita atu hatene buat ruma tenki liu husi buat ida Formasaun, sei ita koalia Kona-ba negósiu tenki formasaun iha área negósiu nian, simu osan ezekuta osan, iha ezekuta osan nia laran ne iha buat ida naran jstaun/Jere, ikus liu ita hetan rezultadu, maibe atu Kompriende di'ak liu, partisipa ba iha tenki iha vontade seriedade para atu bele kompriende di'ak liu, politika Estadu nian mak halo hanesan ne politika empoderamentu, hakbi’it, haforsa ekonomia ba feto sira, ita foin independensia mos ita nia politika ne'e luan tebes, kompara ho Nasaun sira seluk Independensia kleur tebes hanesan Afrika, maibe ita lae, ita independensia iha Siklu ida ne’ebe tama iha faze teknolojia modernu itoan, ita nia politika ne'e abranje setor sira hotu, hein de'it ita ida sai benefisiariu ne'e bele utiliza politika ne'e ba ita nia di'ak, se labele entermus ho ita nia jestaun, maka politika ne'e hanoin tan, fo dalan liu husi formasaun sira, formasaun ne'e hanesan matadalan ba atividade negósiu durante loron ha'at(4) ne'e ita bo'ot sira sei aprende nomos tenki iha seriedade no vontade duni. Portanto feto iha Timor-Laran tomak iha direitu asesu ba osan ida ne'e, feto iha Munisípiu Liquiça tomak no inan-feton sira, tamba ne'e mak tinan ida ne'e grupu ida foti mil dolar ka dois mil dolar tinan oin tenki entrega fila-fali para depois inan-feton sira seluk mos foti-fali tamba direitu ne'e hotu-hotu nian, maibe Estadu la iha Kbi’it atu dehan feto hotu- hotu simu mil dolar, feto hotu-hotu iha Munisípiu Liquiça tenki sai grupu hotu para foti $1000 .00, Estadu nia kbi’it la to’o iha ne'eba, provizoriamente balu-balu simu de'it mos rezultadu negativu. Ita problema iha buat rua(2) de'it mentalidade no jestaun ita nia problema mak ida ne'e, ne’ebe jestaun ne'e importante tebes, nomos kbi’it itoan ne’ebe mak ita iha oinsa ita jere hodi resposta ba ita nia presiza iha uma laran, ne'ebe Estadu hanesan kria kondisoens ida inan-feton sira iha Timor inklui mos iha Munisípiu Liquiça, agora hela de'it imi nia vontande tenki komprende ba malu katak ita nia grupu ne'e foti osan ho montante mil dolar tinan oin ita entrega fali, maibe la ho funan, para inan-feton sira seluk husi suco ou aldeia seluk bele asesu fila-fali ba osan refere, importante mak ne'e disiplina, jestaun no kumpri, tamba ne'e mak formasaun hanesan dalan ida atu loke ita nia hanoin loke ita nia hatene ituan dehan loke kios karik tenki hanesan ne'e, ou fan ikan karik oinsa atu jere osan ho di'ak, dala ida tan aproveita ho di'ak..
Seremónia Formasaun ne’e hala’o durante loron ha'at (4), no fasilita husi Formador/a husi IADE Nasionál no IADE-Liquiça, ne'ebé mak hato'o materia kona-ba hadia ita nia Negósiu (HIN), ho Komersializasaun no ita nia Negósiu, no partisipa husi Membru Grupu no Membru Asosiasaun Feto Liquiça hamutuk ema nain Rua nulu resin rua(22) Feto nain 20 no Mane 2.
Formasaun hanesan realiza mós iha Munisípiu Dili.
Tampilkan lebih sedikit
emónia Formasaun ne’e hala’o durante loron ha'at (4), no fasilita husi Formador/a husi IADE Nasionál no IADE-Liquiça, ne'ebé mak hato'o materia kona-ba hadia ita nia Negósiu (HIN), ho Komersializasaun no ita nia Negósiu, no partisipa husi Membru Grupu no Membru Asosiasaun Feto Liquiça hamutuk ema nain Rua nulu resin rua(22) Feto nain 20 no Mane 2.
Formasaun hanesan realiza mós iha Munisípiu Dili.
Tampilkan lebih sedikit
Galeria
Video
Laiha Video
Dokumentus
Laiha Dokumentus