Asuntu : 𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐮 𝐌𝐃𝐑𝐇𝐂 𝐕𝐢𝐳𝐢𝐭𝐚 𝐏𝐫𝐨𝐣𝐞𝐭𝐮 𝐏𝐞𝐬𝐤𝐢𝐳𝐚 𝐧𝐨 𝐌𝐨𝐝𝐞𝐥𝐮 𝐀𝐦𝐛𝐢𝐞𝐧𝐭𝐚́𝐥 𝐢𝐡𝐚 𝐓𝐚𝐢𝐥𝐚́𝐧𝐝𝐢𝐚 𝐁𝐚𝐧𝐠𝐤𝐨𝐤, 𝐓𝐚𝐢𝐥𝐚́𝐧𝐝𝐢𝐚 - 𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐮 𝐃𝐞𝐳𝐞𝐧𝐯𝐨𝐥𝐯𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐑𝐮𝐫𝐚𝐥 𝐧𝐨 𝐇𝐚𝐛𝐢𝐭𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐊𝐨𝐦𝐮𝐧𝐢𝐭𝐚́𝐫𝐢𝐚 (𝐌𝐃𝐑𝐇𝐂) 𝐄𝐧𝐠. 𝐌𝐚𝐫𝐢𝐚𝐧𝐨 𝐀𝐒𝐒𝐀𝐍𝐀𝐌𝐈 𝐒𝐚𝐛𝐢𝐧𝐨, 𝐡𝐚𝐥𝐨 𝐯𝐢𝐳𝐢𝐭𝐚 𝐨𝐟𝐢𝐬𝐢𝐚́𝐥 𝐛𝐚 𝐏𝐫𝐨𝐣𝐞𝐭𝐮 𝐏 Durante vizita ne’e, delegasaun Timor-Leste simu aprezentasaun ida kona-ba inisiativa no teknolojia inovadora oin-oin ne’ebé uja iha LERD, hahú hosi jestaun lixu no konservasaun biodiversidade to’o dezenvolvimentu enerjia renovável. Halo mós diskusaun klean ho peskizadór sira no peritu ambientál sira hodi diskute kona-ba adaptasaun potensiál modelu ida-ne’e nian ba nesesidade Timor-Leste nian. Vise-Primeiru-Ministru hato’o nia apresiasaun a’as ba susesu projetu LERD nian, ne’ebé konsidera atu rezolve dezafiu ambientál sira ho abordajen ida ne’ebé simples, naturál, maibé efetivu. Nia subliña kompromisu governu Timor-Leste nian hodi adota solusaun inovadora sira hodi rezolve kestaun ambientál sira, enkuantu promove mós ko’operasaun bilaterál ho Tailándia iha ámbitu dezenvolvimentu sustentável. "Ami hetan inspirasaun klean hosi filozofia no realizasaun sira hosi LERD. Ida-ne'e hanesan ezemplu konkretu ida kona-ba oinsá teknolojia simples, bazeia ba natureza bele fó benefísiu signifikativu sira ba komunidade sira enkuantu prezerva ambiente," nia hatete. Vizita ida ne’e mós hein atu hametin relasaun amizade entre nasaun rua ne’e no loke oportunidade ba ko’operasaun ne’ebé luan liut án iha preparasaun ba adezaun tomak Timor-Leste nian iha ASEAN. 𝐊𝐨𝐧𝐚-𝐛𝐚 𝐏𝐫𝐨𝐣𝐞𝐭𝐮 𝐋𝐄𝐑𝐃 Projetu Peskiza no Dezenvolvimentu Ambientál Laem Phak Bia maka inisiativa liurai Tailándia nian ne'ebé harii iha tinan 1990 hosi matebian Liurai Bhumibol Adulyadej (Rama IX). Projetu ne'e bazeia ba filozofia "natureza tuir natureza", ne'ebé uza mekanizmu naturál sira hodi rezolve problema sira lixu no poluisaun nian. Métodu sira ne'ebé implementa inklui kolam oxidasaun, filtrasaun ai-horis, rai-maran ne'ebé konstrui ona, no reabilitasaun mangrove nian hanesan etapa finál ba purifikasaun bee nian molok soe ba Golfu Tailándia. Sistema ida-ne'e hatudu ona katak efetivu hodi hamenus poluisaun, enkuantu serve mós hanesan sentru ba edukasaun ambientál no destinu ekoturizmu nian, inklui observasaun ba manu sira, ho espésie liu 250 ne'ebé maka rejista iha área ne'e. Nu’udar modelu ne’ebé replikavel, LERD hatudu katak kustu ki’ik, solusaun bazeia ba ekolojia bele iha impaktu signifikativu ba komunidade no ambiente, enkuantu sai mós nu’udar inspirasaun ba nasaun sira seluk, inklui Timor-Leste.
Data Publica : 22 Sep 2025
Descrisaun :