Asuntu : VMAP Partisipa iha Lansamentu Fatuk Dahuluk Projetu “Habokur Karau” iha Munisipiu Manatuto
Data Publica : 24 Sep 2025
Descrisaun :

Manatuto, 19 Setembru 2025 — Iha momentu istóriku ida ba dezenvolvimentu setór agrikultura nasionál, Vise-Ministru ba Asuntus Parlamentares, (VMAP), S.E. Adérito Hugo da Costa, partisipa iha serimónia lansamentu fatuk dahuluk ba projetu estratéjiku habokur karau iha Aldeia Aiteas, Suku Aiteas, Postu Administrativu Manatuto Vila.

Projetu inovadór ida ne’e reprezenta kolaborasaun importante entre Provínsia Hunan, República Populár Xina, no Autoridade Munisípiu Manatuto.

Projetu habokur karau ne’e marka pasu importante ida ba Timor-Leste nia objetivu atu hetan autosufisiénsia iha produsaun na’an animál. Inisiativa ida ne’e hahú husi projetu pilotu ne’ebé implementa tiha ona durante tinan haat ka lima nia laran, no agora mak to’o iha faze implementasaun ne’ebé konkretu no estratéjiku.

Iha serimónia lansamentu ne’e, VMAP S.E. Adérito Hugo da Costa, ne’ebé reprezenta mós Ministru Administrasaun Estatal iha eventu ida ne’e, hato’o agradesimentu boot no apresiasaun sinseru ba Autoridade Munisípiu Manatuto no komunidade lokál sira ne’ebé oferese sira-nia rai no apoiu ba implementasaun projetu ida ne’e.

VMAP énfaze katak projetu ida ne’e importante tebes ba Timor-Leste nia futuru, liuliu ba Ministériu Agrikultura no setór pekuária iha jerál. Projetu pilotu ne’e, hahú tiha ona iha tinan haat ka lima liubá, agora mak foin to’o iha faze lansamentu ne’ebé práktiku no espektativa boot ba rezultadu pozitivu sira.

“Projetu pilotu ida ne’e sei fó oportunidade valiozu ba governu no estadu atu bele haree kle’an liu ba asuntu habokur animál iha rai laran,” dehan S.E. Adérito Hugo da Costa durante nia diskursu iha serimonia ne’e.

VMAP hatutan liutan inisiativa ne’e sei fornese dadus importante no esperénsia prátika ne’ebé presiza atu dezenvolve setór pecuária nasionál.

Ho konfiansa no determinasaun, VMAP husu ba parte hotu-hotu – husi governu, komunidade lokál, to’o parseiru internasionál – atu kuidadu no servisu hamutuk ho didi’ak no responsabilidade. Objetivu ambisiozu maibé realizável mak atu garante katak iha futuru Timor-Leste la presiza ona atu importa na’an fresku husi rai li’ur, liuliu na’an fahi no karau ne’ebé nu’udar konsumu prinsipál ba populasaun.

“Ita-nia objetivu prinsipál mak atu prodús rasik na’an fresku ho kualidade aas, ne’ebé bele kontribui signifikativamente ba seguransa ai-han nasionál no hasa’e ekonomia lokál,” esplika S.E. Adérito Hugo da Costa.

Visaun ida ne’e la’ós de’it kona-ba produsaun, maibé mós kona-ba kria oportunidade empregu no haforsa ekonomia rurál.

Kolaborasaun entre Provínsia Hunan, Xina, no Autoridade Munisípiu Manatuto hatudu modelu kooperasaun ne’ebé efetívu. Provínsia Hunan, ne’ebé rekoñesidu ona tanba esperénsia iha setór agrikultura no pekuária, sei kontribui ho teknolojia, ezpertiza téknika, no koñesimentu prátiku ba projetu ne’e.

Iha parte seluk transferénsia teknolojia no koñesimentu ne’e inklui, teknika modernu ba habokur karau, jestaun sanitária no saúde animal, sistema nutrisaun no alimentasaun ne’ebé sientífiku, métodu reprodusaun no melloramentu genétiku no jestaun sustentável ba rekursu natural.

Projetu ne’e sei implementa ho faze sira ne’ebé estruturadu no ho monitorizasaun regulár. Faze dahuluk sei foka ba infraestrutura básika no formasaun inisiál ba ekipa téknika. Faze sira tuir mai sei inklui introdusaun gradual husi animál sira, implementasaun sistema jestaun, no dezenvolvimentu kapasidade produtivu.

Autoridade sira espera katak iha tinan ida ka rua nia laran, projetu ne’e bele hahú hamosu rezultadu konkretu no bele serve hanesan modelu ba inisiativa hanesan iha rejiaun seluk iha nasaun tomak.

Liu husi lansamentu fatuk dahuluk ba projetu refere ho esperansa ida katak bele fó impaktu no benefísiu ba area sira hanesan Seguransa Ai-han: Redusaun dependénsia ba importasaun na’an animál no garante fornecimentu ne’ebé estável ba merkadu doméstiku. Dezenvolvimentu Ekonomia: Kria kadeia valor ba setor pecuária, husi produsaun to’o komersializasaun, ne’ebé sei jera empregu no rendimentu ba komunidade lokál. Fortalecimentu Kapasidade: Haforsa kapasidade teknika ba criadores lokál sira no hamosu jerasaun foun husi ezpertu pecuária nasionál. Sustentabilidade Ambientál: Implementa práktika habokur ne’ebé ambientalmente responsável no sustentável. ©MediaGVMAP

Link: VMAP Partisipa iha Lansamentu Fatuk Dahuluk Projetu “Habokur Karau” iha Munisipiu Manatuto | Portal GVMAP


Voltar

Galeria


Video

Dokumentus