𝐌𝐚́𝐫𝐭𝐢𝐫 𝐒𝐢𝐫𝐚-𝐍𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐌𝐚𝐭𝐞 𝐊𝐥𝐨𝐬𝐚𝐧 𝐝𝐮𝐫𝐚𝐧𝐭𝐞 𝐟𝐮𝐧𝐮 𝐛𝐚́ 𝐋𝐢𝐛𝐞𝐫𝐭𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐍𝐚𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚́𝐥 𝐡𝐚𝐡𝐮́ 𝐡𝐨𝐬𝐢 𝟏𝟗𝟕𝟒 𝐭𝐨’𝐨 𝟏𝟗𝟗𝟗 𝐒𝐞𝐢 𝐡𝐞𝐭𝐚𝐧 𝐀𝐩𝐨𝐢𝐮 𝐅𝐢𝐧𝐚𝐧𝐬𝐞𝐢𝐫𝐮 𝐔́𝐧𝐢𝐤𝐮 𝐡𝐨𝐬𝐢 𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮

06 Oct 2025
Press Release Image
Informasi Lengkap
Asuntu

𝐌𝐚́𝐫𝐭𝐢𝐫 𝐒𝐢𝐫𝐚-𝐍𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐌𝐚𝐭𝐞 𝐊𝐥𝐨𝐬𝐚𝐧 𝐝𝐮𝐫𝐚𝐧𝐭𝐞 𝐟𝐮𝐧𝐮 𝐛𝐚́ 𝐋𝐢𝐛𝐞𝐫𝐭𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐍𝐚𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚́𝐥 𝐡𝐚𝐡𝐮́ 𝐡𝐨𝐬𝐢 𝟏𝟗𝟕𝟒 𝐭𝐨’𝐨 𝟏𝟗𝟗𝟗 𝐒𝐞𝐢 𝐡𝐞𝐭𝐚𝐧 𝐀𝐩𝐨𝐢𝐮 𝐅𝐢𝐧𝐚𝐧𝐬𝐞𝐢𝐫𝐮 𝐔́𝐧𝐢𝐤𝐮 𝐡𝐨𝐬𝐢 𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮

Data Publica

06 Oct 2025

Descrisaun

Dili, 03 Outubru 2025

Sua-Exelénsia Ministru bá Asuntu Kombatentes Libertasaun Nasionál (MAKLN), Gil da Costa Monteiro “Oan Soru”, informa katak, Mártir sira-ne’ebé mak mate ho idade klosan iha funu-laran, durante prosesu luta libertasaun nasionál hahú hosi tinan 1975 to’o 1999, sei hetan apoiu Finanseiru Úniku hosi Governu.

Atribuisaun apoiu Finanseiru Úniku dala-ida de’it bá Mártir sira-ne’e, ho baze bá projetu Dekretu-Lei ne’ebé mak IX Governu Konstitusionál liuhosi Sorumtuk Konsellu Ministrus aprovadu iha Palásiu Governu, Dili-Kuarta (01/10/2025).

Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e aprezenta hosi Sua-Exelénsia Ministru “Oan Soru”, ho nia objetivu mak atu bele fó Apoiu Finanseiru ho montante rihun $10.000 ($10 mill) dala-ida de’it bá membru família (Inan-Aman Ka Maun-Alin) hosi Mártir sira Libertasaun Nasionál nian ne’ebé la husik hela erdeirus.

Ministru “Oan Soru” haktuir, iha loron 15 fulan-Janeiru 2025 ne’e, MAKLN ho Conselho dos Combatentes da Libertação Nacional (CCLN), anúnsia lísta Kombatentes Rejistadu no Validadus iha segundu rejístu tinan 2009 nian hamutuk 92.591.

Uainhira lísta sira-ne’e taka sai, mosu protestu barak no lamentasoens oioin hosi públiku relasiona ho alterasaun bá Artigu 27 kona-bá 𝐏𝐞𝐧𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐒𝐨𝐛𝐫𝐞𝐯𝐢𝐯𝐞́𝐧𝐬𝐢𝐚, iha Estatutu Conselho dos Combatentes da Libertação Nacional (CCLN).

Iha kestaun Pensaun Sobrevivénsia ne’e, ema hirak ne’ebé iha direitu simu Mártir ida nia Pensaun, mak kaben ne’ebé sei moris ou oan-sira. Katak, buat ne’ebé eziste maka, Faluk ho oan-kiak. Maibé, implementasaun artigu 27 ne’e iha tempu sira anterior nian, maun-alin no inan-aman sira mós simu hotu fali pensaun. Razaun sira ne’e maka governu ida-ne’e halo alterasaun, atu nune’e implementasaun hotu-hotu tenke la’o tuir korridór leis.

“Agora, razaun saida mak hasai tiha ida ne’e. Nia razaun tanba iha konstituisaun ne’e koalia kona-bá orfaun (orfão). La koalia kona-bá maun-ki’ak, alin-ki’ak, inan-kiak, aman-kiak ne’e konstituisaun laiha. Agora, ita prodús buat ida foti hosi konstituisaun, atu tau iha lei ruma, ita tenke bazeia ba letra da constituição ou espírito da constituição. Problema ne’e ida-ne’e,” Ministru “Oan Soru” esplika bá Jornalista sira iha Sala Gabinéte MAKLN, Comoro-Dili, Sesta (03/09/2025).

“Buat ida Sobrevivência tenke aplika bá feen ho oan, aplika bá faluk ho oan-kiak. Mais, ita-nian ne’e Konstituisaun hatete buat ida, ita halo buat seluk. Tanba ne’e mak ita halo tiha alterasaun, maibé, ninia dalan alternativa ne’ebé ita atu fó, hodi koalia nafatin direitu sira. Tanba ita hatene, ema barak mate ne’e, memang barak mate klosan duni. Inklui Ministru ida koalia ne’e mós hatene hela,” tenik “Oan Soru”.

Governante ne’e dehan, maske artigu 27 ne’e altera ona hodi la fó ona pensaun sobrevivência bá maun-alin no inan-aman, maibé iha Artigu 39, estatutu CCLN nian ne’ebé koalia kona-bá “𝐏𝐨𝐝𝐞𝐫 𝐉𝐞𝐫𝐚́𝐥 𝐛𝐚 𝐑𝐞𝐠𝐮𝐥𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧”, iha ne’ebé hateten katak, “𝐴𝑙𝑒𝑖𝑛𝑑𝑒 𝑒𝑥𝑝𝑟𝑒𝑠𝑎𝑚𝑒𝑛𝑡𝑒 𝑚𝑒𝑛𝑠𝑖𝑜𝑛𝑎𝑑𝑢, 𝑘𝑜𝑚𝑝𝑒𝑡𝑒 𝑏𝑎 𝐺𝑜𝑣𝑒𝑟𝑛𝑢 𝑎𝑡𝑢 𝑙𝑒𝑗𝑖𝑠𝑙𝑎 𝑏𝑢𝑎𝑡 ℎ𝑜𝑡𝑢 𝑛𝑒’𝑒𝑏𝑒́ 𝑖ℎ𝑎 𝑛𝑒𝑠𝑒𝑠𝑠𝑖𝑑𝑎𝑑𝑒 𝑏𝑎́ 𝑘𝑢𝑚𝑝𝑟𝑖𝑚𝑒𝑛𝑡𝑢 ℎ𝑢𝑠𝑖 𝑑𝑖𝑠𝑝𝑜𝑧𝑖𝑠𝑎𝑢𝑛 𝑖ℎ𝑎 𝑙𝑒𝑖 𝑖𝑑𝑎-𝑛𝑒’𝑒”.

Artigu ida-ne’e fó hela dalan bá Governu liuhosi Ministériu bá Asuntu Kombatentes Libertasaun Nasionál atu buka mekanizmu saida maka hodi rezolve.

“Ne’ebé, ami rekorre artigu sira hanesan ne’e, hodi prodús dekretu-lei ida ne’ebé iha dia 01 de Outubro aprova iha Palácio do Governo, para atu atribui bá finanseiru úniku bá família Márites sira,” dehan “Oan-Soru”.

Maibé, Governante ne’e esplika, atribuisaun finanseiru úniku ida-ne’e la’os fó bá família ne’e em geral, tanba Governu tuir nafatin hela regra sira ne’ebé implementa ona liubá kotuk, iha artigu 27 ne’e duni.

“Mas la signifika, 𝑏𝑜𝑟𝑜𝑛𝑔 mate hotu-hotu ita fó ida-idak. Ne’e lei laiha. Tanba agora dadauk mós nafatin hanesan ne’e, no pensaun ne’ebé mak uluk selu tiha ona mós hanesan ne’e. Sé nia maun, alin, la’os bá fali nia rian ka nia primu. Sé inan-aman, la’os bá fali inan-ki’ik ka aman-ki’ik, Lae. Ne’e lei klaru nafatin,” Governante ne’e esplika.

Tanba ne’e, Ministru bá Asuntu Kombatentes Libertasaun Nasionál ne’e dehan, sé ema ruma ne’ebé atu simu nia maun, nia alin ninian, bele prepara dadauk ona rekerementu sira, no MAKLN mós sei determina data bá submisaun nian bá públiku.

“Maibé, em princípio, ami hatene katak, maun-alin ka inan-aman lubuk ida mak hatama tiha ona rekerimentu mai iha ne’e, biar lei taka tiha dalan, mais, sira hatama ona, ami sei haree no konfirma fali dokumentu sira ne’e, no buka tán dalan seluk, ho nune’e, ita bele rezolve problema ida-ne’e,” Ministru Gil “Oan Soru” kompromete.

Hatán kona-bá, durante funu, família balu lakon oan hamutuk rua ka tolu. Sira ne’e sei simu hotu apoiu finanseiru úniku ne’e ka lae, Ministru Gil “Oan Soru” dehan, iha lei koalia klaru hela katak, Família ida, labele simu matebian rua ka tolu nia osan.

“Ha’u nia uma-laran, ami na’in-10, na’in-9 mate tiha, ha’u só bele benefísia bá ida de’it. La benefísia bá sira ne’e hotu. Ne’e lei durante ne’e implementasaun hanesan ne’e hela. No atu dehan de’it katak, buat ne’ebé mak iha hela lei, ida ne’e mak ami sei implementa. Ami sei labele inventa ida katak, lae, Gil, ita-boot ninia família na’in-10 mate, ne’ebé na’in-10 ne’e ema ida 1 mill dolár ita-boot simu hotu. Ne’e lei laiha,” nia esplika.

Tuir dadus, Mártir sira ne’ebé mate durante iha funu-laran no oras ne’e rejistadu iha baze dadus hamutuk 1230. Maibé, seidauk sura ho hirak seluk ne’ebé tama hela iha reklamasaun no kontestasaun ninian. Biar nune’e, kálkulu ne’ebé mak ministériu ne’e halo iha pur-volta rihun-tolu (3,000).

“Ami halo kálkulu ida pur-volta de 3 mill. Karik ida 3 mill ne’e mai hotu, ida ne’e mak ami sei atribui finanseiru úniku ne’e bá sira hotu, maibé, tenke priénxe rekezitus no dokumentu legál sira hotu-hotu ne’ebé mak mensiona iha dekretu ne’e rasik,” tenik Ministru Gil “Oan Soru”.

Ikus-liu, Ministru Gil da Costa Monteiro “Oan Soru”, husu bá familia sira sé-sé de’it, atu bele hatama ona ninia dokumentu sira ne’e liuhosi CCLN iha munisipiu sira, no importante mak labele inventa dokumentus. Sé mak halo invensaun bá dokumentu, nia sei bá hatan tuir leis.

“Ida ne’e mak hakarak fó sai hela bá públiku liu-liu bá inan-aman, no maun-alin sira ne’ebé nia maun ka alin mate iha funu, no inan-aman sira ne’ebé ninia oan mate iha funu. Nia atu feto ka atu mane, importante nia mate tanba luta bá ukun-rasik aan ne’e, ami prepara ona alterasaun ida bá ida-ne’e,” Governante ne’e hakotu.

To’o oras ne’e seidauk iha kritériu ne’ebé definitivu, tanba Sua-Exelénsia Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta seidauk halo desizaun bá Promulgasaun.

Maibé, normalmente, nia kritéria jerál sira mak hanesan, ema ne’ebé atu simu, tenke hatudu sira-nia dokumentu identidade kompletu, kartaun eleitoral, Billete Identidade, Sertidaun sira hodi komprova katak, ema ne’e iha relasaun maun-alin ka inan-aman ho Martír ne’ebé atu hetan pensaun hosi Governu.

Tuir lei mós, prosesu sira pagamentu nian sei hala’o tuir fazes, ka bele halo oinsá de’it, depende bá kapasidade finanseira estadu nian. Karik mak pagamentu la hotu iha tinan 2025, bele kontinua bá tinan 2026.

(𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐆-𝐌𝐀𝐊𝐋𝐍)

Galeria
Video

Laiha Video

Dokumentus

Laiha Dokumentus