SEI HATO’O MENSAJEN NO ABERTURA BA SEMINÁRIU NASIONÁL HAFORSA FETO SOBREVIVENTE SIRA LIU HOSI EMPODERA EKONOMIA BA FUTURu NE’EBÉ SUSTENTAVEL

10 Oct 2025
Press Release Image
Informasi Lengkap
Asuntu

SEI HATO’O MENSAJEN NO ABERTURA BA SEMINÁRIU NASIONÁL HAFORSA FETO SOBREVIVENTE SIRA LIU HOSI EMPODERA EKONOMIA BA FUTURu NE’EBÉ SUSTENTAVEL

Data Publica

10 Oct 2025

Descrisaun

Dili, 09 fulan-outubru tinan 2025___Sua Exelénsia Sekretária Estadu ba Igualdade, Señora Elvina Sousa Carvalho, Reprezenta husi Señora Olga da Costa Monteiro, Diretora Nasionál Polítika Dezenvolvimentu Igualdade Jéneru hato’o Mensajen no Halo Abertura ba Semiináriu Nasionál Haforsa Feto Sobrevivente Sira Lliu Husi Empodera Ekonomia ba Futuru Ne’ebé Sustentavel.

organiza hosi Chega! Ba ita (ACbit) hanesan organizasaun naun govermental ia Timor-Leste ne’ebé servisu iha área justisa ba igualdade jéneru liuliu haree ba implementasaun rekomendasaun hosi relatóriu CAVR. Haree liu ba feto maluk sobrevivente hosi konfilitu tinan 1974 to’o tinan 1999 ne’ebé feto sira involve an iha prosesu libertasaun pátria liuliu feto sira ne’ebé vulnerável.

Iha mensajen abertura semináriu Sra. Olga da Costa Monteiro hateten katak, Feto iha Timor-Leste mak kontribui barak ba família, agrikultura, merkadu ki’ik no servisu informal sira hotu.

“Feto iha Timor-Leste mak kontribui barak ba família, agrikultura, merkadu ki’ik no servisu informal sira hotu. Maibé, realidade hatudu katak feto barak seidauk iha asesu ba kapitál, kréditu, ka fundu ida atu hahú hala’o atividade sira ne’ebé bele kontribui ba iha hasa’e sira-nia kapasidade iha vida ekonomia liuliu ekonomia uma-laran, Programa Hakbiit Ekonomia Feto ka Empoderamentu Ekonomia Feto sai hanesan programa prioridade SEI nian ne’ebé implementa hahú kedas iha tinan 2008 ho fundus subvensaun públiku no iha tinan 2018 to’o 2023 ita introdús Fundus Transferénsia Públiku uza mekanizmu rotativu no iha tinan 2024 ita muda oituan nia mekanizmu ba fundus Hadulas ne’ebé ninia objetivu mak atu hasa’e grupu feto sira, sobrevivente violénsia sira, Ema ho Defisiénsia no komponente vulnerável seluk hodi hasa’e kapasidade ekonomia no rendimentu uma-laran.

Estratéjia ida-ne’e Governu liuhusi SEI halo ho objetivu atu hamenus dependénsia ekonómika inan feton sira ba iha sira-nia parseiru íntimu (la’en) atu nune’e bele kontribui ba redusaun violénsia sira liuliu violénsia uma-laran (violénsia doméstika) tanba ho rendimentu ne’ebé sira hetan bele hakmaan no apoiu sira-nia parseiru hodi hatán ba nesesidades loro-loron.

Iha semináriu ne’e Diretora akompaña mos hosi tékniku professional Sr. Abril Soares de Araújo sai oradór hodi partila informasaun kona-ba politika SEI hodi empodera feto iha ekonomia no polítika.

Semináriu hala’o iha salaun YAYASAN HAK, Faról Dili no partasipa hosi feto sobrevivente sira hosi munisípiu 12 no RAEOA iha mos feira produtu lokál hosi grupu feto sobrevivente sira.

#Média SEI#

Fontes: https://www.facebook.com/share/p/1Rzz84wWge/

 

Galeria
Video

Laiha Video

Dokumentus

Laiha Dokumentus