Asuntu : 𝐌𝐈𝐍𝐈𝐒𝐓𝐑𝐔 𝐌𝐀𝐍𝐄𝐓𝐄𝐋𝐔 𝐇𝐔𝐒𝐔 𝐊𝐎𝐌𝐔𝐍𝐈𝐃𝐀𝐃𝐄 𝐀𝐅𝐄𝐈𝐓𝐀𝐃𝐔 𝟓𝟐 𝐊𝐎𝐎𝐏𝐄𝐑𝐀 𝐇𝐎 𝐆𝐎𝐕𝐄𝐑𝐍𝐔 𝐁Á 𝐃𝐄𝐙𝐄𝐍𝐕𝐎𝐋𝐕𝐈𝐌𝐄𝐍𝐓𝐔 𝐍𝐎 𝐄𝐒𝐏𝐀𝐍𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐀𝐈𝐏𝐍𝐋 𝐂𝐎𝐌𝐎𝐑𝐎 𝐃𝐈𝐋𝐈.
Data Publica : 27 Oct 2025
Descrisaun :

Dili, 24 Outubru 2025

Governu liuhusi Komisaun Konjunta Libertasaun Rai no Proprieridade Dezenvolvimentu no Espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato Comoro Dili, kompostu husi Ministériu Transporte Komunikasaun, Administrasaun Aeroportu no Navegasaun Aérea Timor-Leste, Empreza Públiku (ANATL, E.P), Sekretária Estadu Terras Propriedade, akompaña husi Prezidente Komisaun E Marcos Xavier. Halo diálogu hodi husu komunidade afetadu na'in-52 iha suku Madohi atu koopera bá dezenvolvimentu no espansaun aeroportu Komoro.

Xefe Suku Madohi Bernardino de Cristo iha nia diskursu hatete Projetu Dezenvolvimentu No Espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato Comoro Dili la'os ema ida nia interese maibé bá ema hotu.

“Projetu espansaun no dezenvolvolvimentu AIPNL laos Ministru nia interese, deputadu/a sira nia interese laos ema matenek nia interese maibé ita hotu nia interese, ita hakarak nakar bá ukun aan barani bá ukun aan, agóra ita mós tenke barani lori Timor-Leste bá objetivu ida de’it sustentavél ho nune'e iha futuru bele hetan rezultadu di’ak, aeroportu ida ne'ebé di'ak nasaun seluk bele hateke hetan Timor” dehan Bernadino de Cristo.

Diálogu ne'e ho objetivu atu rona ezijensia komunidade afeitadu sira no buka solusaun bá rai ne’ebé disputa ho nune’e Governu atu halo espansaun aeroportu internasionál Nicolau Lobato Komoro Díli.

"Advogadu sira submete ona prosesu ne'e bá tribunál, hanesan ministru ha’u nia pozisaun klaru katak ita hotu buka atu servisu hamutuk no koopera ho nune’e hodi dezenvolvimentu bá aeroportu ne'e bele la'o, ha’u hanesan ministru mtc laos ha’u nia kompetensia atu deside rai ne'e partense bá komunidade sira nia ka lae, kompeténsia sira ne'e deside husi tribunál mak bele deside semak nain bá rai, dehan Ministru Manetelu iha nia diskursu iha edifísiu ANATL.

Governante ne’e husu bá komunidade, karik balun simu ona indemnizasaun bá ai-horis no uma, bele hamamuk fatin refere bainhira desizaun iha tribunál katak komunidade mak sai na'in bá rai ka Estadu maka sai na'in bá rai ne'e.

“Ha'u orienta ona bá komisaun konjunta interministeriál sei halo prosesu bá realoka komunidade afeitadu antes loron 31 Outubro, ha'u tenke enkontru ho advogadu sira hatete Ministru Manetelu.

Prosesu tuir mai advogadu ho komunidade afeitadu sira sei kontinua enkontru ho nune’e iha semana oin bele iha ona rezultadu, governu prontu selu maibé sira-ne'ebé hetan ona indemizasaun bele hamamuk ona fatin, atu prosesu ne'e labele dada tempu taan, tanba sei afeita bá konstrusaun aeroportu.

Iha dialogu ne’e reprezentante komunidade sira ezije Governu indemniza mós bá rai ne'ebé sira hela tanba tempu agora susar atu buka rai hodi konstrui fali uma, ho nune’sira-nia osan lato'o hodi sosa taan rai foun ida. Komunidade ezije ida-ne'e tanba balun hela dezde iha tempu okupasaun Indonézia nia ukun to'o agora.

Hatan bá preokupasaun ne’e Ministru Manetelu Hatete bainhira iha desizaun finál husi tribunál afavór bá komunidade sira ou afavór bá governu mantein pozisaun fatin ne’e tenke hamamuk.

“Atu komunidade mak nai bá rai mós tenke sai, atu governu mak nain mós tenke sai tanba governu nia planu atu harii aeroportu internasionál hanesan odomatan boot Timor-Leste nia" afirma Ministru Manetelu.

Enkuantu, komunidade ne'ebé afetadu bá espansaun konstrusaun aeroportu hamutuk 252, komunidade ne'ebé Governu indemniza ona hamutuk 200 no komunidade ne'ebé sei reklama hanesan disputa bá rai hamutuk 52, maibė Governu indemniza ona na'in-19 no hela na'in 38 mak seida’uk hetan indeminizasaun.

Ministru Manetelu fiar katak desizaun ne'ebé governu foti bele halo kontente ema hotu, governante ne'e konsidera deklarasaun sira husi advogadu hatudu ho intensaun atu kolabora ho governu, tanba ne’e mak daudaun ne'e kompañia konstrui hela edifísiu provizóriu bá ANATL nia fatin ne'ebé lokaliza besik odamatan aeroportu nian.

𝐌é𝐝𝐢𝐚 𝐌𝐓𝐊


Voltar

Galeria


Video

Dokumentus