𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐡𝐨 𝐏𝐚𝐫𝐥𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐍𝐚𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚́𝐥 𝐇𝐚𝐡𝐮́ 𝐃𝐢𝐬𝐤𝐮𝐭𝐞 𝐏𝐫𝐨𝐩𝐨𝐬𝐭𝐚 𝐋𝐞𝐢 𝐎𝐉𝐄 𝟐𝟎𝟐𝟔

07 Nov 2025
Press Release Image
Asuntu

𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐡𝐨 𝐏𝐚𝐫𝐥𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐍𝐚𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚́𝐥 𝐇𝐚𝐡𝐮́ 𝐃𝐢𝐬𝐤𝐮𝐭𝐞 𝐏𝐫𝐨𝐩𝐨𝐬𝐭𝐚 𝐋𝐞𝐢 𝐎𝐉𝐄 𝟐𝟎𝟐𝟔

Data Publica

07 Nov 2025

Descrisaun

𝐃𝐢𝐥𝐢, 𝟎𝟓 𝐧𝐨𝐯𝐞𝐦𝐛𝐫𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟓𝟓 — Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, 𝐁𝐞𝐧𝐝𝐢𝐭𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬 𝐅𝐫𝐞𝐢𝐭𝐚𝐬 no Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, 𝐌𝐢𝐥𝐞𝐧𝐚 𝐑𝐚𝐧𝐠𝐞𝐥, akompaña Primeiru-Ministru, 𝐊𝐚𝐲 𝐑𝐚𝐥𝐚 𝐗𝐚𝐧𝐚𝐧𝐚 𝐆𝐮𝐬𝐦𝐚̃𝐨 ho membru governu, partisipa iha diskusaun ba Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2026 iha faze jeneralidade iha Plenária Parlamentu Nasionál.

Proposta lei n°.23/VI (3a) kona-ba OJE 2026 ne’e sei halo diskusaun iha faze jeneralidade hosi loron 5 to’o 7 fulan-novembru ne’e, hafoin tama ba iha faze espesialidade. Proposta lei OJE 2026 hamutu billiaun $2.214.689,195 ne’ebé fahe ba kategoria saláriu no vensimentu $476.870.249, bens no servisu korrente $447.904.446, transferénsia públika$820.710.160, kapitál menór $32.556.96 no kapitál dezenvolvimentu $436.647.379.

Iha diskursu, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hateten, ho sentidu boot bá dever no responsabilidade maka aprezenta proposta lei OJE 2026 ba Parlamentu Nasionál atu halo diskusaun no aprovasaun. La iha dúvida, diskusaun ne’e nu’udar momentu-xave ida iha vida estadu nian, ne’ebé sentraliza ba jestaun finanseira no ho nia estratéjias no eskolla polítika nasaun nian hanesan ezersísiu demokrátiku ida.

PM subliña, debate proposta lei OJE la’ós de’it atu sura númeru, maibé atu fó sentidu ba númeru hirak-ne’e hodi responsabiliza ba investimentu sira-ne’ebé mak sei kontribui ba hadia bem-estar povu nian ho forma saudável, instruída no empreendedora, inklui atu implementa planu estratéjiku ida ne’ebé trasa ona iha 2011, ho hanoin kona-ba kontinuidade iha polítikas, projetus inklui reformas sira, tanba ida-né mak única forma atu bele alkansa vizaun kona-ba dezenvolvimentu.

Xefe Governu destaka mós kona-ba nasaun nia susesu iha palku internasionál liu hosi kanal diplomasia, ne’ebé iha tinan hirak ikus ne’e, Timor-Leste hanesan nasaun joven ida ne’ebé moris hakmatek, estável no promissora, hetan previléjiu boot ho orgullu hodi simu vizita hosi Xefe Estadu no Xefe Governu, Sekretáriu-Jerál ONU, Sua Santidade Papa Francisco, Prezidente ITLOS inklui alta dignárius sira seluk.

Tama iha ajenda integrasaun iha panorama mundiál, maka iha fevereiru 2024, Timor-Leste adere ofisialmente ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no iha loron 26 fulan-outbru liuba, Timor-Leste sai membru plenu diretu ba ASEAN hanesan feitu istóriku no transformadora estadu nian.

Xefe Governu akresenta tan, tama iha merkadu foun liu-liu iha kuádru OMk ou ASEAN, bele multiplica númeru ne’e hodi garante presensa Timor-Leste nian iha rejiaun, liu-liu rejiaun ida hanesan ASEAN ho besik 680 kliente potensiál millaun resin.

Maibé ho oportunidades sempre mosu responsabilidades foun, tanba nasaun viziñu sira husi ASEAN hein hela atu Timor-Leste sai hanesan parseiru ida ne’ebé sira bele konta – parseiru ida ne’ebé bele kumpri nia promessas,ne’ebé bele administra nia rekursu sira ho forma sensata no ne’ebé bele hametin nia instituisaun mellór funsionamentu.

Fontes: https://www.facebook.com/share/p/1CouUwQvwr/

 

Galeria
Video

Laiha Video

Dokumentus

Laiha Dokumentus