𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐩𝐫𝐨𝐧𝐭𝐮 𝐤𝐨𝐨𝐩𝐞𝐫𝐚 𝐡𝐨 𝐞𝐦𝐩𝐫𝐞𝐳á𝐫𝐢𝐮 𝐌𝐚𝐥á𝐳𝐢𝐚 𝐡𝐨𝐝𝐢 𝐩𝐫𝐨𝐦𝐨𝐯𝐞 𝐢𝐧𝐯𝐞𝐬𝐭𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐛𝐚𝐫𝐚𝐤 𝐥𝐢𝐮𝐭á𝐧
Asuntu
𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐩𝐫𝐨𝐧𝐭𝐮 𝐤𝐨𝐨𝐩𝐞𝐫𝐚 𝐡𝐨 𝐞𝐦𝐩𝐫𝐞𝐳á𝐫𝐢𝐮 𝐌𝐚𝐥á𝐳𝐢𝐚 𝐡𝐨𝐝𝐢 𝐩𝐫𝐨𝐦𝐨𝐯𝐞 𝐢𝐧𝐯𝐞𝐬𝐭𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐛𝐚𝐫𝐚𝐤 𝐥𝐢𝐮𝐭á𝐧
Data Publica
24 Nov 2025
Descrisaun
𝟏𝟖 𝐍𝐨𝐯𝐞𝐦𝐛𝐫𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟓
==============
Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Dato’ Seri Francisco Kalbuadi Lay, deklara, Governu Timor-Leste prontu koopera ho emprezáriu Malázia hodi promove investimentu barak liután iha rai-laran ne’ebé sustentável no inkluzivu.
Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Dato’ Seri Francisco Kalbuadi Lay, hatete lia hirak ne’e iha diskursu iha Semináriu Aselerasaun Exportasaun Misaun ba Timor-Leste, ne’ebé hala’o iha Palm Springs Hotel Díli, durante loron rua Tersa no Kuarta, 18-19 Novembru 2025.
Vise-Primeiru-Ministru, Dato’ Seri Francisco Kalbuadi Lay, afirma, ba Timor-Leste, misaun ida ne’e lori signifikadu ne’ebé kle’an. Tanba Primeiru, iha komérsiu, ASEAN nia rede ne'ebé buras daudaun oferese dalan foun sira ba Timor-Leste.
‘’Oferese dalan foun sira ba ita-nia produtór no esportadór sira. Husi ami-nia kafé no peskas ne'ebé famozu ba produtu agríkola foun sira, ami bele liga ho merkadu sira ne'ebé boot liu, hetan benefísiu hosi padraun sira ne'ebé armonizadu, no hadi'a lojístika ho ami-nia viziñu sira;
Segundu, iha investimentu, ASEAN nia konfiansa no estabilidade atrai investidór estranjeiru barak liután. Nu’udar membru foun, Timor-Leste prontu atu halo parte hodi simu investimentu iha infraestrutura, enerjia renovável, no eko-turizmu. Setór sira-ne'e sei kria empregu, harii abilidade sira, no apoia inovasaun;
Terseiru, iha turizmu, ita haree potensiál boot tebes. Ita-nia paizajen furak sira, kultura riku, no biodiversidade tasi nian maka rikusoin sira ne'ebé ita hakarak fahe ho mundu. Ho konetividade rejionál ne’ebé di’ak liu, ami hakarak promove rota sira hanesan Bali ba Dili no Kupang ba Atauro, koloka Timor-Leste nu’udar destinu eko-turizmu foun no úniku iha Sudeste Aziátiku,’’haktuir Vise-PM, Dato’ Seri Francisco Kalbuadi Lay.
Tuir Vise-PM, Dato’ Seri Francisco Kalbuadi Lay, misaun ida-ne'e la'ós de'it kona-ba negósiu. Ida-ne'e kona-ba harii konfiansa, amizade, no kooperasaun ba tempu naruk entre Malázia no Timor-Leste.
‘’Ami hakarak aprende hosi Malázia nia susesu, dezenvolve turizmu, no harii ekonomia ida ne'ebé sustentável no inkluzivu.Ami-nia Governu iha kompromisu tomak atu apoia misaun ida-ne'e nia susesu. Ami prontu atu servisu hamutuk hodi kria ambiente negósiu ida ne'ebé di'ak liu, promove investimentu barak liután, no ajuda ami-nia MSME (Micro, Small, and Medium Enterprise) sira atu buras,’’afirma tan Vise-PM.
Entretantu Vise-PM, Dato’ Seri Francisco Kalbuadi Lay, hodi Governu no povu Timor-Leste nia naran, hato’o benvindu ba maluk sira no komunidade emprezariál Malázia nian. Timor-Leste agradese ba Ita-Boot tanba mai iha Dili atu esplora oportunidade sira, fahe Ita-boot nia esperiénsia, no harii kooperasaun ne’ebé metin liután ho ami-nia parseiru lokál sira.
Vise-PM, Dato’ Seri Francisco Kalbuadi Lay, mós hakarak hato’o agradesimentu boot ba Embaixada Malázia iha Díli, no ba Korporasaun Dezenvolvimentu Komérsiu Esternu Malázia, (MATRADE) ne’ebé organiza ona Misaun Aselerasaun Esportasaun importante ida-ne’e mai Timor-Leste.
Misaun ne’e halibur empreza Malázia sanulu resin sia husi setór oioin inklui mina no gás, ai-han no hemu, sasán uma-laran, mákina, Informasaun-Komunikasaun-Teknolojia (TIK), konstrusaun, servisu profisionál, edukasaun, bioteknolojia, no seluk tan. Ida-ne'e maka oportunidade furak ida ba ita-nia ema, negósiu sira, no governu atu esplora dalan foun sira atu koopera.
Programa ba loron tuirmai dezeña ho kuidadu, ho Semináriu, Sesaun sira ba Produtu, Korrespondénsia Negósiu Ida-ba-Ida, no Espozisaun Produtu. Atividade sira ne’e sei ajuda ita atu deskobre oportunidade ba komérsiu, investimentu, no parseria negósiu entre empreza Malázia no Timoroan sira. Nu’udar membru plenu foun ASEAN nian, misaun ida ne’e importante tebes ba Timor-Leste. Integrasaun ekonómika no reziliénsia ASEAN nian fó oportunidade estratéjiku ida ba ita-nia nasaun atu buras tuir ita-nia vizaun nasionál kona-ba kreximentu inkluzivu, dezenvolvimentu sustentável, no diversifikasaun ekonómika aleinde petróleu no gás.
‘’Misaun ida-ne'e la'ós de'it kona-ba negósiu. Ida-ne'e kona-ba harii konfiansa, amizade, no kooperasaun ba tempu naruk entre Malázia no Timor-Leste. Ami hakarak aprende hosi Malázia nia susesu, liuliu iha apoiu ba MSME sira, dezenvolve turizmu, no harii ekonomia ida ne'ebé sustentável no inkluzivu.
Ami-nia Governu iha kompromisu tomak atu apoia misaun ida-ne'e nia susesu. Ami prontu atu servisu hamutuk hodi kria ambiente negósiu ida ne'ebé di'ak liu, promove investimentu barak liután, no ajuda ami-nia MSME sira atu buras. Hamutuk, ita bele alkansa dezenvolvimentu ekonómiku sustentável ne’ebé fó benefísiu ba ita-nia povu tomak.
Dala ida tan ami-nia agradesimentu boot ba Embaixada Malázia iha Dili, MATRADE, no empreza partisipante sira hotu ba ita-boot sira-nia kompromisu no amizade. Husik misaun ida-ne'e sai hanesan inísiu ba kooperasaun barak liután komérsiu barak liután, investimentu barak liután, no prosperidade fahe liután entre Malázia no Timor-Leste. Hamutuk, ita sai metin liután nu’udar família ASEAN ida de’it,’’konklui Vise-PM, Dato’ Seri Francisco Kalbuadi Lay.
Galeria
Video
Laiha Video
Dokumentus
Laiha Dokumentus